|
|
Bosanski jezik
ORBUS
Vjekovna agresija na 'Bosanski jezik' u stvari je agresija na Bošnjake i
državu Bosnu
Piše: Salih Čavkić
bosanskijezik@orbus.be
Uvod
U ovom prilogu se nalazi kratak prikaz riječi koje pokazuju razlike
između hrvatskog i bosanskog jezika. Sve hrvatske riječi (na listi
ispod ovog teksta) su prikupljene iz bosanske štampe. Mada je
ovo samo početak, ipak pokazuje ogromnu asimilaciju hrvatskih riječi
koje su većinom u zadnje dvije decenije na razne načine ubačene u
bosanski jezik. Ne može se reći da je to slučajna bezazlena invazija. To više
navodi na ciljani višedecenijski jezikocid i kulturocid na bosanski jezik.
Provodi se otvorenije sa ciljanom i naprasnom invazijom, ne samo
hrvatskih već i bosanskih, medija, hrvatskih udruženja i štampe uz podršku
prosvjetnih i političkih faktora iz zemlje i izvan zemlje.
 Istraživanjem
ovog fenomena, koji je na prvi pogled izgledao vrlo bezazleno i
slučajno, kao neki modni trend, došlo se do dokaza na osnovu činjenica,
kojima se potvrđuje da se ništa nije desilo slučajno, već da iza svega stoji
vrlo jaka organizacija koja to više od jednog stoljeća vrlo stručno
provodi svojim planom i programom.
Obzirom na zbivanja u zadnje dvije decenije i sve otvorenije
manifestiranje stranog elementa u bosanskom jeziku i sve učestaliji otvoreni napadi.
Zapravo nastavak agresije na bosanski jezik u stvari je nastavak
agresija na Bošnjake i državu.
Uz dobro uvježbanu
strategiju kojom se crpe financijska sredstva za provođenje plana od
države koju žele uništiti, kakav apsurd. Naizgled beznačajni napadi na Bosanski
jezik od srpske strane, nisu ništa opasniji od perfidnog tajnog
projekta hrvatske strane, koja ima za cilj da nadmudri njenu
konkurenciju po pitanju Bosne.
Oni se mogu nadmudrivati i dogovarati, ali mene interesuje kada
će Bošnjacima konačno zacrniti pred očima da jednom uvedu reda oko
svog jezika. Do sada su to bili pojedinci dok država nije ništa
učinila da se Bosanski jezik zaštiti. Pod pritiskom halapljivih i
perfidnih susjeda, pojedincima i volonterima nije moguće da se odupiru
ako ne dobiju pomoć od viših instancija.
Napadi na Bošnjake i bosanski jezik nisu od juče
Ako
se osvrnemo na historijske podatke kojima nam vidno pokazuju da je
najperfidniji napad na Bošnjake i bosanski jezik započeo u 19-tom
vijeku:
- Godine 1862. srpski knez Mihajlo šalje vrhunski obrazovanog teologa
Teofila Petranovića u Sarajevo da osnuje Društvo za širenje srpskog
imena u Bosni, kojeg do tada nije bilo.
S Petranovićem je došao potreban broj pomagača, prije svega da posrbe
Bošnjake pravoslavne vjere i da ih poučavaju i naučavaju da je Bosna „srpska zemlja“. U te akcije su
uključeni i sveštenici u crkvama, te učitelji i nastavnici u školama za
pravoslavnu djecu.
Za realizaciju indoktrinacije u Beogradu su napisani
udžbenici 'istorije, jezika, 'istorije književnosti, sociologije i brojna
mitološka literatura.
Obično dolazeći među djecu pitali bi: "koje ste vere?"
Djeca su odgovarala: "pravoslavne vjere", nije dobro
trebate odgovoriti "srpske pravoslavne vere".
U zagrebačkim intelektualnim krugovima
su se uplašili od ideje stvaranja Velike Srbije, pa su takođe formirali
tajni centar osvajačke politike iz kojeg je, takođe 1862.g. upućen
vrhunski obrazovan Klement Božić da osnuje Društvo za širenje hrvatskog
imena u Sarajevu i u BiH, kojeg do tada nije bilo, i to pohrvaćivanjem
Bošnjaka katoličke vjere, te da ih naučavaju da je BiH „hrvatska
zemlja“.
Društvo za
širenje srpskog imena postiglo je velike rezultate tako da su osvajački
krugovi u Beogradu i na Cetinju smatrali da uz pomoć Rusije mogu
osvojiti BiH. Osvajački krugovi Crne Gore imali su pretenziju da osvoje
istočnu Hercegovinu i pola Sandžaka.
Nagovorili su bivše Bošnjake
pravoslavne vjere novo stvorene "Srbe" da dignu ustanak i oni su ga
digli 1875.g. Poznat je pod imenom Nevesinjska puška
i trajao je do 1878. g. To je dovelo do Berlinskog
kongresa, koji je ovlastio
Austrougarsku da okupira Bosnu i uspostavi mir, što je ona i izvršila.
(Izvor: mg. H. Zoranić).
Nažalost,
pogrom nad Bošnjacima i jezikocid nad Bosanskim jezikom je nastavljen
još većim intenzitetom. Počelo je minoriziranjem, prikrivanjem i
negiranjem postojanja Bosanskog jezika da bi se na to mjesto ubacili
jezici i narječja istočnih i zapadnih susjeda.
Mnogi ne znaju da se više
od jednog vijeka vrši otvoren napad na Bosanski jezik. Danas se to čini
javno uz pomoć konvertiranih Bošnjaka u Srbe i Hrvate. Dok jedni totalno
negiraju Bošnjacima jezik drugi javno i oficijelno rade na tome da
Bosanski jezik definitivno izguraju iz svakodnevne upotrebe, ciljano
koristeći svoje institucije, medije
i štampu.
Ponekad to izgleda tako bezazleno
Ponekad to izgleda tako bezazleno, da nije žalosno bilo bi smiješno,
kako to oni podmeću i laici olahko prihvataju a velikom broju laika čak
je nevažno šta će biti sa njihovim jezikom i državom.
Na jednoj tribini o jeziku čovjek se podiže i busajući se u prsa tvrdi
da on čuva svoj jezik i dok nam to objašnjava vidim da je i on samo jedan
njihov medijum u bezbrojnom nizu. Nije svjestan da i sam
koristi ubačene krnjave i mutantne natuknice. Isto kao i jedan "veliki"
bosanski lingvist
koji voli Bosanski jezik do posljednje
konvertibilne marke.
Hvali se on da je najbolji poznavalac Bosanskog
jezika. Puna mu usta samohvale njegovih škrabotina, koje čak uspije dobro unovči
među laicima, hvaleći se o svojim vezama (s poznatim ljudima koji ga
uopšte i ne poznaju, niti su čuli za njega).
Iskompleksiran idejom da se popne na pijedestal koji
mu ne pripada. U stanju je da svakodnevno, po zacrtanom planu, na sva usta ogovara, blati,
psuje i
minorizira svoje konkurente s najnepristojnijim rječnikom iz njegova
vokabulara.
Takve riječi nećete čuti ni od najgrubljeg imbecila. A koga on
blati? Upravo naša najveća pera, kojima on nije ni do pete po pitanju
jezika. Ako mu ja koji nisam filolog u samo jednoj alineji pronađem
nekoliko pravopisnih grešaka, onda sam o njegovom rječniku već sve rekao.
Ne samo da je
to neljudski, vrlo mizerno, već nadasve prljavo i ogavno da se čovjeku zgadi.
Kao oni
plaćenici što svakodnevno ruju po našoj historiji i našim podacima tražeći načina da nam podmetnu
nogu i unište nas i naš jezik.
Laici nisu svjesni opasnosti
 Kad
se priča o jeziku laici često odmahnu glavom i spontano reču: "hajde bolan nejma tu fajde,
isto je to sve, ko nam šta može jezik je naš?". Vrlo naivno rečeno, za
žaliti. Ali, kada najučenijem savjesnom Bošnjaku (bez obzira kojem se Bogu molio,
ili ne molio) sin dođe iz škole i kaže: "Mi smo danas učili "kuvati"
umjesto (kuhati). Ako ga otac ukori?! Dijete će mu sigurno odgovoriti:
"Tako nam učiteljica govori".
Nije dijete krivo što ga ciljano pogrešno vaspitaju i uče njihovom
šatrovačkom jeziku. Koliko je danas roditelja
koji su sebi zacrtali za cilj da mu dijete pravilno nauči maternji bosanski
jezik? Koliko ih brine da im dijete ima solidnu Bazu riječi za dalje školovanje, jer će sa dobrim
i solidnim vokabularom lakše razumjeti s drugima i oni s njim.
Neke
roditelje nije briga ni jezik ni škola, pa ni država, na koju se svi
oni istresaju, umjesto na odgovorne ministre, na ljude koje su birali....Često
i njihov nedostatni vokabular može da bude razlog da se nihilno osjećaju, iako
su vrlo
savjesni i pametni. Oni se ipak osjećaju nemoćno da se bore za svoja prava zagarantovana poveljom
Ujedinjenih Nacija j zakonima svih demokratskih država.
Veliki broj neupućenih laika, kad je jezik u pitanju, često će reći:
"Neka on ili ona nauči
dobro 'engleski jezik, a
bosanski će i tako naučiti, budi bez brige". Ovo je veoma naivno
mišljenje i žalosno čuti da neki ljudi ne znaju vrijednost svog
maternjeg jezika.
- Čovjek koji želi da mu
dijete pravilno nauči neki strani jezik, treba prvo da
poznaje ispravno svoj maternji jezik. Sa nakaradnim poznavanjem
maternjeg jezika, nakaradno će naučiti i strani jezik. Materiji jezik je
baza. osnova, temelj za sve druge jezike. Zato treba razmišljati kako da vam
dijete pravilno nauči maternji Bosanski jezik, jezik podneblja ispod
kojeg su govorili vaši drevni pra..pra..pra.., pradjedovi, djedovi
i vaši roditelji. Trudite se da to nauče i vaša djeca.
Kovačnice zla
Nakon agresije na BiH i dejtonskog primirja u pomoć su stigli i dejtonski paragrafi, da
bi s njima nastupila nova jezička agresija. Ovo je u zadnjoj deceniji
učinilo ogromni pritisak na Bošnjake i Bosanski jezik. Pritisak je
dolazio, koliko iz kovačnice istočnih susjeda toliko i više iz kovačnice
zapadnih susjeda, preko zaluđenih bosanskih građana kojima su dosta
isprali mozgove i uprogramirali suludu superiornost koja im samo može
doći glave ako tako nastave.
Tako danas jedni gledaju u nebo iznad Srbije, a drugi u nebo iznad
Hrvatske, da li se skupljaju oblaci i pitaju se da li će tamo padati
kiša? I tako svaki put dok oru i siju ili beru i skupljaju plodove svoga
znoja s vlastite ili otete njive na grudi bosanske zemlje, iz koje se
često pokažu artifakti drevne Bosne. Bosnomrsce to ne uzbuđuje, neki i
ne primjećuju niti osjećaju miris zemlje, natapane vjekovima krvlju
predaka. Ne primjećuju i ne osjećaju, jer slušaju slatkorječivu propagandu medija iz
susjedstva pa i nekih domaćih stanica čiji programi se smišljaju i kuju
u kovačnicama zla preko granice.
Poruka i za Bošnjake koji podliježu dogmama i zabludama, ne samo sa
strane već i od pojedinaca iz vlastitih redova, kojima ništa nije sveto,
osim njihova profiliranja, prljavog nezarađenog novca i vulgarnog jezika, kojim
prljaju i blate najpoštenije ljude okolo sebe u interesu mračnih
poslodavaca i korumpiranih političara.
Svakom zlu ima kraja, čak i najčuveniji kriminalci završe
tamo gdje im je mjesto, Pravda je spora ali je dostižna. Ne mrzite svoje
komšije ako vam ništa loše ne čine, ne slijedite kriminogene glupane.
Novcem kupljene diplome neće vam donijeti veće bogatstvo, ni sreću ni
pamet. Nažalost, pamet
se ne kupuje na tenderu!
Paljenje sarajevske Vijećnice
Najvažniji faktor jednog naroda je njegov jezik. Ako nemaš svog jezika
nemaš ništa i nisi niko i ništa, pa makar ti govorio i neki drugi jezik,
ti si bez najlegitimnijeg identiteta.
Zato nas ne treba čuditi zašto su JNA i Četnici bombardovali zapaljivim
granatama i zapalili sarajevsku vijećnicu u noći sa 25. na 26. avgust
1992. godine:
"U noći sa 25. na 26. avgust 1992. godine bombardovana je sarajevska
Vijećnica od strane JNA i Vojske Republike Srpske. Vatrena stihija
progutala je dva miliona knjiga i 300 rukopisa neprocjenjive
vrijednosti. Jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz
austrougarskog perioda, izgorio je do temelja. Plamen je za nekoliko
sati progutao nacionalno blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke
BiH koje je građanima bilo dostupno blizu pola stoljeća", prenosi
bh. novinska agencija Patria.
Napad na sarajevsku Vijećnicu ciljano je skrojen u SANU kovačnici zla da
bi se uništio Bosanski univerzum - bosanska pamet, bosanski jezik i
bosanski duh, a to je moglo samo ako se unište historijske knjige i
rukopisi i svi tragovi koji podsjećaju ili svjedoče o državi Bosni i
njenom autohtonom narodu, kao i jeziku i pismu njenog naroda. Znači da
je plan bio, potpuno sve uništiti i zatrati sve historijske tragove koji svjedoče o državi i
narodu Bosne, a onda i sam narod.
Kako bi rekao doktor Jahić: "Napad na bosanski jezik je direktni napad
na državu i na autohtoni narod Bosne i Hercegovine".
Drevna
Bosna je 848 godina starija
od svoje pokrajine Hercegovine
Ako kažem država Bosna, onda mislim na sve njene pokrajine, od
Krajine do Semberije i od Posavine do Hercegovine. Bosna je 848 godina
starija od svoje pokrajine Hercegovine, zato ime Bosna i Hercegovina
smatram neumjesnim. Time je Bosni nanešen drugi teški udarac, nakon
Osmanskog carstva uz pomoć Austrougarske monarhije.
Nije cilj pisati historiju Bosne već otkloniti napade na Bosanski jezik
i spriječiti bilokakvu podjelu države, a to se može postići ako se
lokaliziraju centri moći koji rade na uništenju Bosne i Bosanskog jezika
Bosanski jezik, ja pišem velikim slovom, ne zato što je to uobičajeno u
evropskim jezicima, već iz ljubavi i poštovanju prema mojem maternjem
jeziku, koji je bio i ostao temelj i odskočna daska za sve druge jezike
koje sam naučio i što je dio mog bića, moj identitet i legitimacija mog
porijekla.
Danas ćete naći u svim bosanskim novinama i knjigama, bez obzira u kojem
su toru pisane i štampane, tipične, nerazumne, hrvatske riječi. Međutim, na prvi
pogled mnogi ljudi na to i ne obrate pažnju. Možda ne bi ni ja da me ne
presiječe kad pročitah da su te novine pisane na Bosanskom jeziku.
Pogotovo kad naiđem na pravu pejorativnu salatu mutantnih i unakaženih
riječi, kao na listi ispod ovog teksta...
Pređimo sada na naše bivše autohtone Bošnjake danas tz. novokomponovane
bosanske Hrvate, koji izmijeniše ne samo identitet već i rječnik, samo
zato što su katolici. Zar moraju svi katolici živjeti u istoj
državi? Ne moraju. Ali i oni, ti moji da kažem rođaci jer se pored
Slovaka i sa njima orodih, dvije mi sestre i jedna sestrična udate
za Hrvate i još nekoliko bližih i daljih rođaka i rođakinja izmiješa se
sa Hrvatima.
Sve one danas zbore hrvatski a ove naše Hrvatice što se udaše za
Bošnjake one i dalje po svome. Nisu one krive već mi što ih ne učimo
našem jeziku. Sve bi one htjele učiti bosanski jezik, ali gdje?
U Bosni nemaju dovoljno novaca da plate redovne učiteljice i učitelje za djecu,
kako će onda platiti dopunsko obrazovanje odraslima? Osim toga bosanske
tripartitne vlasti pokradoše sve što stignu pa za dodatno
prosvjetiteljstvo nema budžeta, proždero ga njihov vozni park i
.......barem se sada u svjetskim kuloarima o njima prave vicevi.
Više od dvije trećine Srbijanaca ne govori pravilno
Neće valjda odrasli ići sa djecom u školu, a što bi kad se i onako
razumijemo. Čak bolje nego što se Srbijanci međusobno sporazumijevaju sa svojim
albanskim snašama, koje za cijeli život neće pravilno naučiti srpski
jezik.
Sad to nije ni važno, ionako više od dvije trećine Srbije ne govore
pravilno pa ni Albanke katolkinje udate za Srbe neće upadati u oči
nikom, jer njih prvo odvode kod srpskog popa da ih prevede na
"svetosavlje" ili na "ortodoksnu vjeru" odn. "Orthodoxe Religion" kako
kaže moj prijatelj Hans.
A zahvaljujući činjenici da su više od pola Srbije rodile Albanke,
mislim da je to čak pozitivno da se narodi izmiješaju, a dokazano je da
su Prinove iz miješanih brakova mnogo zdravije, a djeca iz miješanih
brakova manje
obolijevaju...znači da se nacija obnavlja. Za Boga miloga zašto onda
toliko kidišu na to Kosovo?
Veliki broj Srbijanaca mrzi Bošnjake
Apatija i mržnja može se često primjetiti u svakoj diskusiji na
srbijanskim TV stanicama. Uostalom oni mrze i sami sebe, pogotovo sve koje nisu uspjeli
pokoriti i podčiniti, Bošnjake, Hrvate, Albance, Makedonce, Crnogorce,
Bugare itd... To je tradicija Nemanjića još iz Stare Raške. Srbijanci mrze i ne
podnose nijedan narod kojeg ne mogu pokoriti, niti nad njim
vladati...
Mržnja prema Bošnjacima nastala je još iz doba Raške. U to vrijeme su
Nemanjići pobili i protjerali veliki broj Bogumila iz Raške. Bosanski
Ban Kulin, prihvaćao je sve protjerane Bogumile
iz Raške. Po njegovom zahtjevu njegovi su ljudi humano se
odnosili prema pridošlicama. Bosanski Ban Kulin je pridošlicama davao ista prava
kao i svojim podanicima. To je iritiralo Nemanjiće, proklinjali su
Bošnjake i tu
svoju kletvu
prenosili s koljena na koljeno sve do danas.
Nikada nisu zaboravili Bošnjacima, niti oprostili, čak ni kada im je
bosanski kralj Tvrtko poslao jedan odred Bosanske vojske predvođen vojvodom
Vlatkom Vukovićem, svojim najboljim vojskovođom i pridružuje ga
kršćanskoj koaliciji koju je predvodio knez Lazar Hrebeljanović. Vojvoda
Vlatko je po povratku iz bitke izvijestio Tvrtka da je pobjeda bila na
kršćanskoj strani. Ali, nakon njegovog povratka Turci su dovukli dodatne
snage i pobijedili. Posljedice pokazuju da preostala kršćanska koalicija
nije uspjela zaustaviti prodor Osmanlija.
Mržnja Srbijanaca prema Bošnjacima je vjerovatno velika zavidnost,
pohlepa za njihovim dobrima i vjekovna čežnja za osvetom što se pokazalo
i u prošloj agresiji na Bosnu. Upadali su kao podivljali monstrumi, a
najhrabriji su bili prema nejači, ženama, djeci i starcima. Sa ogromnim
naoružanjem naslijeđenim od Titove Jugoslavije napravili su strašan GENOCID nad
nesrpskim stanovništvom, ali nisu uspjeli u svome "vekovnom snu" o
Velikoj Srbiji.
Pored oružja treba imati hrabrosti i pameti, što je oduvjek bila slaba tačka
hajducima, koji su vjekovima pljačkali karavane i ubijali trgovce i
nenaoružane putnika, a čim bi im malo prigustilo bježali bi kao zečevi. Danas
proklinju i mrze Bošnjake, realno rečeno Bošnjaci su toliko Srbima krivi što se nisu htjeli
svi predati
da ih Srbi "lepo" sve po redu, onako četnički, "lepo
kamama prekolju" pobiju i naprave zamišljenu Veliku
Srbiju... I danas o tome snivaju krvoločni monstrumi; Balkanski kasapi!
Bošnjake je zaprepastilo što se na njih okomiše i komšije, bivši pravoslavni Bošnjaci, danas
novokomponovani bosanski Srbi. Među njima i nekolicina Vlaha koje nam još Turci
u Bosnu dovukoše kao konjevodce i slugane, pa se i oni vremenom pomiješaše sa
pravoslavnim Bošnjacima i vremenom pređoše u srpstvo. Ni jedni ni drugi nikad
ništa nisu imali sa Srbijom i Srbijancima.
Izuzev nekolicine pravih Srba
cijenjenih trgovaca koji se nastaniše u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli, Mostaru
i Bihaću, viđeniji ljudi.
Ovi danas novokomponovani bosanski Srbi su jednim dijelom nekadašnji
Bošnjaci, drugi dio su bivši turski konjevodci, sluge i nosači te
kmetovi onih pravih
Srba kojih je nažalost veoma malo bilo u Bosni, jer da ih je bilo više oni
bi vjerovatno brzo umirili neke dodikoviće i četnikoviće i
druge đikane što siju mržnju i pljačkaju
narod i državu.
Tome se ne bi mogla suprotstaviti ni SPC bratija koja je bila i ostala
reformator i konvertitor za novokomponovano "srpstvo" i
uzročnik svih srpskih zločina nad komšijama... "Srbi i kukuruzi ne
podnose komšije" stara izreka. SPC je imala ulogu duhovnog prosvjetitelja i učitelja,
te opraštanja grijeha za sve zločine koje su Srbi počinili u ratovima.
Bez obzira koju su i čiju odoru i znamenje nosili, hrabri su bili samo u
grupama nad civilima, ženama, djecom i starcima. SPC je redovno
cjelivala i heroje zla i krvoloke nad nejači.
Mogli su da pljačkaju, siluju, batinaju, tuču, kolju, ubijaju i žive
ljude bacaju u jame i bezdane da tamo od gladi i bolova u najvećim
mukama i strahu danima umiru.
Lakša bi im smrt bila da su ih divlje zvijeri rastrgale, manje bi patili
i brže izdahnuli nego muke i torture koje su nad njima izvodili
monstrumi tz. četnika (bosanski Srbi i srbijanski đikani). Smišljali su i provodili sve vrste ovosvjetskih zločina nad
bošnjačkim civilima, čak i nad djecom
i starcima.
Zločinačkog orgijanja srpskih i srbijanskih četnika bilo je i prije, ali
najviše su poznata ona u balkanskim ratovima, zatim u I-svjetskom ratu, II-svjetskom ratu i pred kraj 20-tog vijeka
agresijom na RBiH 1992-1995 do genocida nad Bošnjacima.
Širom Bosne su razbacani dijelovi tijela Bošnjaka, koje još ekipe
forenzičara pronalaze i otkopavaju njihove kosti. Razbacivanje i
dijelova tijela Srpski četnici su to ciljano činili s ciljem da se zamete
trag i broj ubijenih, sve pod
blagoslovom SPC i njenih krvoločnih vladika.
Za kojeg Boga su to činili i kojem
Bogu se molili?
Rušili su sakralne
objekte Bošnjaka, silovali Bošnjakinje bez obzira na godine, ubijali
djecu žene i starce, buldožerima ih zakopavali, pa onda ponovo
otkopavali i raznosili na različite strane da zametnu trag. Neke su žive
ljude u kamenolomima monstruozno mljeli drobilicama za kamen, da im se zauvijek sjeme zatre.
A svojima "herojima" smrti Srpska Pravoslavna Crkva je u ime Hrista Boga
opraštala sve grijehe i bodrila ih da ne posustanu u borbi za pravoslavlje,
bolje rečeno za "svetosavlje".
Oni su najbolje bili obavješteni o svemu, znali su za sva zlodjela njihove pastve, ništa nisu poduzeli da se
zločini nad nesrbima spriječe, unatoč tome, oni su monstrume bodrili i škropili
svetom vodicom, da heroji smrti istraju u zločinu.
Skoro svi srbijanski mediji su podržavali i slavili monstrume smrti, svima
njima su krvave ruke. Mala se nekolicina građana zgražavala slušajući
četnička hvalisanja o njihovim herojstvima nad nevinom djecom, ženama i
starcima, nisu to odobravali, ali morali su da ćute i čuvaju svoje glave i ne ljute moćne razbješnjele, krvoločne, pijane
srpske i srbijanske četnike, balkanske kasape i bijesne, pijane monstrume.
Plan kojeg je još Garašanin napravio 1844 bio je; jedan dio Bošnjaka (muslimana) pokrstiti; jedan dio
opljačkati; oduzeti im imovinu i zemlju a njih protjerati (kao u balkanskim
ratovima); ostatak pustiti četničkim đikanima da ih izmrcvare, pobiju i potpuno počiste sa lica zemlje.
Dakle, sve po planu Ilije Garašanina u tri dijela za stvaranje Velike Srbije,
uz blagoslov i oprost Srpske Pravoslavne Crkve, koja se još nije
denacificirala, ne vjerujem ni da će se ikad denacificirati. Mitološka
tradicija i danas bodri đikane da istraju u istrebljenju
nesrba, uz to i danas siju mržnju među
narodom u Bosni i šire.
Nikad veća ljudska klaonica, ni većih zločina u Evropi nije bilo od
II-svjetskog rata do danas.
Zato:
Bošnjače, nikad ne zaboravi, ne vjeruj đikanima ni kada ti poklone nose!
*****
Hajka još nije prestala
Nažalost, hajka na Bošnjake i njihov jezik još nije prestala.
Krvoločni imbecili se još ni danas nisu opametili niti denacificirali, a njihovi mentori
negiraju sve zločine koje su oni napravili. Kao što sam već rekao; -
oni okrivljuju Bošnjake što su branili sebe, svoje familije i svoju
državu, od serbskih i srbijanskih četnika i jugo-armade, koja im se
pridružila.
Bošnjaci nisu napali na Srbiju niti na Hrvatsku, branili su svoju
vjekovnu domovinu Bosnu. Zemlju svojih pradjedova! Nijedno
Internacionalno pravo ne može ih suditi za odbranu svoje zemlje. Svi
dosadašnji dokazani zločini su i osuđeni,
Mada su mnogi zločini
dokazani veliki dio i osuđeni, ostali će po redoslijedu prema težini
krivice dolaziti na red, kad-tad, nikoga neće zaobići, jer zločin nikad ne zastarjeva.
Čak i kad haški sud prestane s radom, suđenja će i dalje biti
nastavljena, kao i otkrivanje zločinaca.
Današnja srpska Vlada ne priznaje
GENOCID kojeg su napravili jer je
vrhuška Vlade bila u grupi kreatora zločina, huškači i pomagači, a neki čak izvršitelji zločina.
Vrlo
apsurdno je to što ta Srbijanska vrhuška s jedne strane huška bosanske
srbofile da se i dalje ratnički ponašaju prema Bošnjacima i da uskraćuju prava
Bošnjaka u svim institucijama u manjem bosanskom entitetu, a s druge
strane lažno glume brigu o Bosni, govoreći da žele biti u prijateljskim odnosima sa bosanskom Vladom.
Ovakvim lažljivcima ni baron Minhauzen nije dorastao. Ali, bošnjački politički kreteni,
poltroni i kukavice, još im vjeruju.
Niko od
bošnjačkih političara nije se osvrnuo da se oglasi o donesenoj zabrani
rs-vlasti o učenju bosanskog jezika u
školama, manjeg entiteta. Ovdje imamo dvije struje: - fašističke srpske
vlasti i bošnjačke političare, sitne- šićardžije, poltrone, kukavice i
izdajnike. Ovakvi ljudi žele u Evropu!!! Srbi, koji nikog oko sebe
ne trpe i ne podnose ničije prisustvo, osim Srba, ako nad njima ne
vladaju. Oni ako uđu u Evropsku Uniju onda joj sigurno slijedi brzi
raspad.
Doćiće do totalnog Brexita.
Bošnjački političari koji su između njih i
naroda napravili ogradu kao berlinski zid, jer su umišljeni da su oni
bogom poslani da vladaju. Pola njih nema svijesti veće od ovce, ali su
podobni glavnim Dahijama koji ih vode. Bos. Hrvati to sve rade
preračunato, mučke, da se balije ne dosjete. Oni su ostvarili najviše
zaposlenih u javnim službama u odnosu na njihov broj stanovnika. U
cijeloj Bosni "ti Morlaci učinkovito i razlikovno rabe Bošnjake i još
im spočitavaju što nisu nazočni glede politike", sa dodikovićima...
No ipak, i pored sinhronirane vladavine triju bosanskih monarha, koji
narod podijeliše po torovima kao: ovce, svinje i koze. Sve "tri monarha"
trebaju znati da im narod može doći glave ako se budu igrali s njihovim
najosjetljivijim vrijednostima.
Neki su otišli daleko igrajući se najosjetljivijim lingvističkim kodnim
nazivom za bosanski jezik. Sva "tri magarca" (unaprijed se izvinjavam
čestitoj i vrijednoj životinji za pozajmicu imena) trebaju dobro
proučiti evropska
pravila da se kasnije ne razočaraju.
Svi koji se poigravaju ili samo spomenu bosanski jezik, bilo to
ironično, mrzovoljno, negirajuće ili ironično pokažu ljigavu
superiornost nad njegovim govornicima za mene će uvijek biti glupavi, ne
odgojeni, primitivni IMBECILI i neofašisti. Takvi mi ne trebaju
prilaziti na 50 metara jer smrde s njihovim nacističkim apartheidom i
mržnjom.
Ovo zato što nas SPC i SANU često podsjete na njihove bivše zločine, a
pogotovu
njihova Akademija nauka SANU, koja je otvoreno pokazala da su u njoj
samo volovi i zato ne čudi što su tvrdili da ne postoji Bosanski jezik, već da
je to Srpski jezik.
Da li na ovoj Planeti zemlji postoji neki narod da Srbi nisu tvrdili da
potiču od njih?
Osim balkanskih naroda, tu su evropski, azijski, američki, afrički pa i
australski narodi (možda su Aboridžini i amer. Indijanci?) za koje su
također tvrdili, kao i za Kineze, da potiču od Srba.
Često se pitam odakle toliki egoizam i tolika glupost kojom se
superiorno razmeću, a što se laži tiče, već sam rekao, ni baron Minhauzen njima nije u
laži ni do pete, oni su u laži sviju nadmašili.
Hajdučina i hajdukovanje Srbima je nekad bilo osnovno zanimanje, ljudi
su živjeli od pljačke presrećući trgovačke karavane ili grupice putnika.
Osim karavana hajducima je oduvijek bilo herojstvo presrećati i
pljačkati ili u grupama napadati, usamljene kuće, ljude i manja sela, gdje bi
orgijali i klali, onda bi odnosili sve što se moglo odnijeti.
Pljačka im je u krvi od njihova postanka, jer njihovi geni su
koljački. Takvim ljudima nije ništa sveto, životna navika im je da sve
tuđe prisvajaju pa i jezik. Čas ga negiraju, čas ga prisvajaju, u njihovom ludilu oni ne znaju,
ni sami, šta bi prije?.
Pitam se po kojim sve mjerilima, i pravnim osnovama, oni donose takve glupave zaključke,
koje bestidno
izjave, kao da govore istinu?
Kakva je to sad nova strategija ili je stvarno Ćosić rekao istinu o svom
narodu?
Primitivna glupost je u tolikoj mjeri veća, sada kada je historijska
istina većini poznata i kada se tačno zna da se na našim
meridijanima bosanskim jezikom govorilo, davno prije nego je Srbija postojala.
Oni su zaboravili da su njihove "pradede" Rašani više govorili
bugarsko-makedonskim i albanskim jezikom nego srpskim, koji tada nije ni
postojao. Većinu su
porodile Albanke, zato toliko mnogo i mrze Albance, jer ako se rođaci
zakače mogu se najviše mrziti, to smo od njih vidjeli.
Najbolji primjer su stari Vojvođani, koji su se rijetko s nekim kačili,
bili su veoma fini, mirni i veoma gostoprimljivi i veseli ljudi (prave
Lale) kako su ih zvali, sve dok se nisu u Vojvodinu naselili Srbi, koji
od agrarno najbogatije evropske pokrajine napraviše siromaštvo. Nikad
prije u historiji u Vojvodini nije bilo gladnih niti siromaha dok
nisu došli Srbi, a s njima i mržnja.
U vrijeme zadnjeg rata mnogi Vojvođani su i prognani ili sami pobjegli
od srpske torture.
Najviše je Mađara napustilo Vojvodinu, zatim Hrvata, Bošnjaka, Albanaca,
Slovenaca itd...
Vjerovatno Srbi misle da su nam izgorile sve knjige i dokumenti, koje su nam
oni zapalili, u ratu a drugi put u miru da dovrše ako je šta preostalo.
Smatrajući da sada ne
možemo dokazati naš identitet, porijeklo i naslijeđe našeg blaga, mogli bi se
duboko
ujesti za jezik.
Latinska izreka glasi:
Nec aspiciat me lingua cum grano salis!
Ne upoređujte moj jezik sa zrnom soli!
*****
Hrvati!
Ni njihovom smiješku nije vjerovati.
Čast čestitim pojedincima.
Bosanski Hrvati pogotovo oni u Hercegovini, od Pavelićeve države do
danas nisu imali veću moć i više se obogatili nego danas. Prikazuju se
kao bosnoljupci, jer oni vole vlast i Bosnu do posljednje marke.
Zahvaljujući bošnjačkoj gluposti i primitivnosti današnje vladajuće
garniture bosanski Hrvati (bivši Bošnjaci katoličke vjere do 1862 god.)
drže sve konce u rukama po pitanju bosanske politike i svih
ministarstava u Federaciji. Također imaju najviše kadra u institucijama
Federacije, mada su procentualno daleko manji, manji od trećine
bošnjačke populacije.
Čestitam, kad ste tako pametni da bošnjačkim volovima možete staviti
teljige oko vrata i jarmove na vrat.
Veoma organizovani sa katoličkom crkvom za leđima osjećaju se
superiorno. Pljačkajući beskrupulozno bh resurse pod zastavom susjedne
države Hrvatske. Ali, javno se stalno prikazuju kao desetkovana i potlačena
manjina u Bosni. Niko im ne proturiječi što u Federaciji BiH
imaju više ministara od Bošnjaka, dok popis pokazuje da
Hrvata ima 15% a Bošnjaka 52%.
Interesuje me po kojem reciprocitetu se biraju Ministri u Federaciji?
Osim toga svi mediji su skoro u rukama Hrvata, ali oni još uvijek
kukaju, nikad zadovoljni.
Ne znam da li postoji ijedna institucija u FBiH entitetu da Hrvati
nemaju većinu?
Ne postoji!
Kažu da i ptice na grani pjevaju na hrvatskom.
Da se razumijemo, nisam protiv hrvatskog jezika, niti protiv bilokojeg
drugog jezika. Neka svako govori kako najbolje zna. Poštujem i cijenim svaki jezik kao i pristojne ljude. Ali,
pogledajmo sada neke činjenice.
U Hrvatskoj je veliki broj Bošnjaka i
drugih bosanskih građana koji izričito govore hrvatski. Sve je uredu, tako
je i u drugim državama Evropske zajednice. Da zagrebački Muftija i Imami
govore hrvatski smatram potpuno normalnim jer oni žive u Republici
Hrvatskoj.
Sada sve vas pitam, zašto onda bosanski Kardinal i Fratri u
Bosni govore i pišu hrvatski, kojeg dobro i ne poznaju. Znači da se osjećaju Hrvatima
100%, dok istovremeno
predstavljaju Bosanske katolike. Onda bi bosanski katolici trebali da
sebi izaberu drugog kardinala, koji govori bosanski jezik.
Da se osvrnemo malu u historiju, to su isti ljudi čiji su se pradjedovi borili za bosansku riječ.
Među njima mnogi pisci i književnici su se ponosili i hvalili pričajući
da pišu na lijepom bosanskom jeziku, A sada se pitam
kakva je to sila i vjera što ljude odvaja od njihova korijena i pradjedovskog
jezika, koji je harizmatičniji od svih južnoslavenskih jezika i najčišći.
Sada se Hrvati odvajaju od Bošnjaka kao i Srbi, dijele djecu u školama i
umjesto da im djeca uče na svome maternjem jeziku oni otvoreno uvode
apartheid i (strani) mutantni jezik, koji je dalje od
našeg podneblja. Jezik kojem je logika stigla iz mađarskog i latinskog
jezičkog sistema, a mnoge riječi iz slovenskog (naknadno ugrađene).
Hrvatski jezik na teritoriji Bosne u našim očima ima dosta nepravilnosti zbog naknadno
ugrađenih riječi kojima je trebalo povezati dijalekte kojih je u
Hrvatskoj mnogo, kao i izmiješane ijekavice i ekavice, uz to i lijepe bosansko-dalmatinske ikavice, o drugim da i ne govorim. U mnogim
riječima je izbačeno slovo (h) kao i kod Srba. Ovo pišem zato što se u
nekim starijim knjigama (h) nalazi u sva tri jezika.
Ali dobrom potporom Hrvatske države lingvisti i jezikoslovci su uspjeli
formirati hrvatski jezik i koliko-toliko povezati dijalektičke razlike.
Mehko (h) može da daje harizmu/karizmu svakom južnoslavenskom jeziku
Izbačeno je ono mehko (h) što daje harizmu svakom
južnoslavenskom jeziku a umjesto njega ubačeno (v) valjda da se zna ko je Vlah,
zato što Vlasi nikad nisu izgovarali (h) kao ni Francuzi, koji napr.
pišu: "l'hôtel", "l'hiver", "l'histoire", "l'honneur"
ali "h" se ne izgovara, već "lotel, liver, listoar, loner" -
prevedeno "hotel, zima, historija, čast"
Boli ga uvo
Naprimjer: umjesto
"kuhar" izgovaraju i pišu "kuvar", umjesto "uho" boli njih "uvo".
Isto
je i kod Srba, kad u Beogradu uđete u Otorinolaringologijsku kliniku tamo lijepo piše: "UHO -
GRLO - NOS" i pored toga pacijenti ulaze kod doktora i kažu da ih boli "UVO".
Dalje se otišlo kod Hrvata, Mate Bosanac se busa u prsa da on sada
živi u Evropi.
Istina, jeste, bio je i prije kao i mi Bosanci. Čovjek još nije
"prokužio" umjesto "shvatio" da je on i
prije bio Evropljanin/Balkanac, bilo zapadni, bilo istočni,
svejedno. On se hvali da "rabi" umjesto "koristi", "kuvaču" umjesto "kuhaču", i
stiska "gumb" umjesto "dugme" i ide doktoru kada
ga zaboli "uvo" odn. "uho". Isto ovo važi i za bh
Srbe jer su na istoj frekvenciji kada je glas odn. slovo "h" u
pitanju, kao da govore nekim od romanskih jezika.
Hrvatske riječi na listi ispod ovog teksta prikupljene su iz bosanske štampe. Izgleda da neki
bosanski
novinari svoje izvorne riječi i ne poznaju. Možda je pomodarstvo u
pitanju?
Hrvati su, zbog velike razlike u govoru pojedinih krajeva
Hrvatske, u svoj jezik unijeli dosta novih i novoformiranih riječi, to
je njihovo pravo da u Hrvatskoj formiraju svoj jezik kako to oni žele.
Naše je da to
poštujemo, ali da ne dozvolimo da nama oni skrnave naš jezik. Veliki
broj hrvatskih riječi je istovjetan sa slovenskim, odakle i potiču. Bilo
kako da su te riječi stigle do nas one nemaju šta tražiti u našem
bosanskom jeziku, osim riječi koje su nam zajedničke. Pogotovo ako uzmemo u obzir
da su neke od hrvatskih riječi i nakaradno napisane u odnosu na njihovo
izvorno porijeklo i značenje što se nije poštovalo.
Nije nikakva tajna da svi na Zapadnom Balkanu upotrebljavaju turcizme. Bošnjaci
sve manje jer sada u bosanski jezik ubacuju engleske riječi. Međutim,
turcizme svi na Balkanu skoro jednako izgovaraju osim Hrvata.
Uzmimo neke riječi za primjer; ovo navodim zato što su
mutirali čak i tursku izvornu riječ (bajrak - zastava). Na hrvatskom jeziku se
izgovara "barjak" napr: kad barjak
zavijori, bosanski "kad
bajrak zavihori".
Izvorno na turskom jeziku imenica "bajrak" piše se i izgovara "bajrak", kao u bosanskom jeziku. Zašto je trebalo mutirati
tu imenicu u "barjak"?
Ali, poštujem, to je njihovo pravo, vjerovatno imaju neki razlog.
Smiješno, ali to nije sve,
veliki broj riječi je izmijenjen ili preuzet iz slovenskog i drugih
jezika. Neke stvarno zapinju i za oko i za uho. Naprimjer hrvatska riječ
"podrijetlo", (ne znam šta podriva i na kakvom tlu ali
djeluje čudno i smiješno). No tako danas izgovara veliki broj "Hrvata" u BiH, na bosanskom je "porijeklo",
kao i na nekim drugim jezicima. Meni ne smeta ovaj mađarski sistem u
kojem su izbačene sve internacionalne riječi pa i riječ 'telefon'.
Neka Hrvati govore i pišu kako žele, ali ne želim da nam u naš jezik podmeću svoje mutantne
natuknice
Što se nas Bošnjaka tiče, mi imamo lijepi Bosanski jezik, narječje i izgovor.
Bosanski jezik trebamo čuvati kao zjenicu oka svoga i njime se služiti i
dičiti. Neka drugi govore i pišu kako hoće, mogu slobodno uzeti i neke naše riječi koje im
se sviđaju. Mi se njima nećemo miješati u jezik, osim ako se nekad malo
nasmijemo, a nećemo im ciljano podmećati svoje
riječi, kao oni nama.
Nikad u historiji nismo bili agresivni niti
pohlepni na tuđe. Ali, zato ne želimo da nam drugi podmeću svoje mutante, nama one ne trebaju.
Ne želimo da nam se očevi, djedovi i pradjedovi, okreću u grobu, svaki put kad
se u bošnjačkoj štampi napiše: "učinkovito, rabiti, zloporabe,
nazočni, obnaša, obnašatelji, gumbi, itd...". To u Bosni zvuči
smiješno i pokondireno.
Neki su bosanski pomodari, kvazi novinari, zaboravili bosanske riječi "uspješno, efikasno,
efektivno, rentabilno, racionalno" itd...oni sve te riječi zamjenjuju sa
jednom hrvatskom riječi; "učinkovito"
i tako im Bog pomaže.
Naši lingvisti dobro znaju da navedene bosanske riječi "uspješno,
efikasno, efektivno, racionalno, imaju ljepotu i
bogatstvo izraza te i različita značenja. Ne vraćamo se valjda unazad da
bi koristili manji broj riječi, ili nam je cilj da se međusobno, što
slikovitije i podrobnije, možemo objasniti ili ne?!
Napomena: Da se razumijemo, ovdje
se govori o hrvatskom i srpskom jeziku u Bosni. Što se tiče hrvatskog
jezika u Rep. Hrvatskoj ili srpskog jezika u Rep. Srbiji, to su jezici
naših susjeda i o njima ne želim raspravljati, već o jezicima na bh
teritoriju.
Čast i poštovanje svakom jeziku i narodu koji se čestito i
kulturno odnosi prema mom maternjem bosanskom jeziku. Tako ću se i ja odnositi
prema njihovim jeziku. Na svaki napad na bosanski jezik odgovoriću
kontra napadom. Takođe,
poštujem sve ljude koji nisu ruke okrvavili bošnjačkom krvlju, niti
činili zlo po BiH.
Hrvati u Rep. Hrvatskoj, Srbijanci u Rep. Srbiji imaju pravo da njihov
jezik koriste kako im je volja, isto tako da ga mijenjaju i nadodaju
nove riječi sve je opravdano jer to čine na svojoj zemlji.
Također, oni mogu da zahtijevaju i od drugih nacionaliteta koji žive u
njihovoj zemlji da barem polovično poznaju njihov jezik.
Postoji zakonska obaveza da se svakom građaninu stranog porijekla
obezbijedi mogućnost učenja jezika države u kojoj boravi. Takav je zakon
u svim evropskim zemljama. U mnogim evropskim zemljama ne možeš dobiti
državni niti socijalni stan ako ne znaš većinski jezik države.
02.04.2015.
Video -
BOSNISTIKA
FORUM BOŠNJAČKIH INTELEKTUALACA (FBI): - BOSANSKI ILI BOŠNJAČKI JEZIK
Briljantna izlaganja profesora doktora Dževada Jahića akademika,
dr. Suada Kurtćehajića i
Džemala Najetovića generala Armije RBiH, Svena Rustempašića, i drugih...
Hrvatske riječi preuzete iz bosanske štampe
Lista "hrvatskih riječi" prevedena je na bosanski
jezik da jasno pokaže šta gubimo ako, kao papagaji, budemo
preuzimali i iste
ponavljali ili se njima služili. Ove, nazovimo "hrvatske riječi"
preuzete su iz bosanske štampe, a napisali su ih bosanski novinari i
kolumnisti, kontrolisali "lektori i urednici" itd...
Uglavnom, šarenilo svega i svačega, bez da navodim germanske,
romanske i anglosaksonske izraze, koji su skoro na svakoj stranici
bosanskih novina.
(Više o tome ispod na kraju liste)
Razlike između hrvatskog i bosanskog jezika
Lijevo na listi su hrvatske riječi - desno su bosanske riječi
istog značenja.
Na bosanskom su ponegdje duple riječi. Tiče se istočne i zapadne
varijante bosanskog jezika.
Hrvatski BiH | Bosanski
BiH
=============================
A
ala - hala
ale - hale
alav - halav, proždrljiv
alavac - halavac, proždrljivac
alavci - halavci, proždrljivci
atlanski -atlantski
ažuriranja - nadogradnja
ažurirati - nadograditi
'Ase - Hase
B
barjaci - bajraci
barjak - bajrak
barjaktar - bajraktar
barjaktaru - bajraktaru
barjaktarev - bajraktarev
beda - bijeda, siromaštvo
bedan - bijedan, jadan, siromašan
bedaci - glupaci
bedacima - glupacima
bedače - glupane
bedak - glupan
bedaka - glupana
bedakove - glupanove
bedast - glupav
bedastija - gluplja, glupavija
bedastiji - gluplji, glupaviji
bedastijih - glupljih, glupavijih
bedastijim - glupljim, glupavijim
bedastijima - glupljima, glupavijima
bedastijoj - glupljoj, glupavijoj
bedastijom - glupljom, glupavijom
bedastiju - gluplju, glupaviju
bedastoća - glupavost
bedastoćom - glupošću, glupavošću
bedastog - glupog, glupavog
bezbrazan - bezobrazan (izv. hr-nl, Taalgids
Kroatisch, 2010.g.)
bezočan - bestidan, besraman
bezočna - bestidna, besramna
bezočne - bestidne, besramne
bezočni - bestidni, besramni
bezočno - bestidno, besramno
bezočnost - bestidnost, besramnost
bezočnosti - bestidnosti, besramnosti
bit će - biće
bit ćemo - bićemo
bit ćeš - bićeš
bit ćete - bićete
bit ću - biću
blenu - blehnu
blenuti - blehnuti
blenutog - blehnutog
blenutoj - blehnutoj
blenutom - blehnutom
branitelj - branilac
branitelja - branilaca
brzojav - telegram
bu, bum - bi, bih
C
ca - šta, što
Ć
ća - šta, što
Č
ča - šta, što
čimbenici - činioci, faktori
čimbenicima - činiocima, faktorima
čimbenik - činilac, faktor
čimbenika - činilaca, faktora
čimbenike - činioce, faktore
čimbenikom - činiocem, faktorom
čimbeniku - činiocu, faktoru
čitatelj - čitalac
čitatelja - čitalaca
čitatelje - čitaoce
čitatelji - čitaoci
čitatelju - čitaocu
čitateljima - čitaocima
čitateljska - čitalačka
čitateljske - čitalačke
čitateljski - čitalački
čitateljsku - čitalačku
čukalj - žulj
čukljeve - žuljeve
D
dalekozor - dvogled, durbin
davatelj - davalac
davatelja - davalaca
davateljeve - davaočeve
davatelju - davaocu
deblokiraj - odblokiraj
diljem - širom
domoljub - patriot, rodoljub
domoljuba - patriota, rodoljuba
domoljube - patriote, rodoljub
domoljubi - patrioti, rodoljubi
domoljublje - patriotizam, rodoljubivost
domoljub - patriotu, rodoljubu
domovinski - otačbinski
domovinskog - otačbinskog
domovnica - državljanstvo
dostup - pristup
dostupna - pristupna
dostupni -pristupni
dostupno - pristupno
doticaje - bliske kontakte
drugojači - denuncira, optužuje
drugojačenja - denunciranja, optuživanja
drugojačenju - denunciranju, optuživanju
dužnosnici - službenici
dužnosnik - službenik
dužnosnika - službenika
dužnosnike - službenike
dužnosniku - službeniku
F
frigaju - prže, fritiraju
frigana - pržena, fritirana
friganim - prženim, fritiranim
friganima - prženim, fritiranim
friganoj - prženoj, fritiranoj
friganja - prženja, fritiranja
frigati - pržiti, fritirati
funkcionira - funkcioniše
funkcioniranju - funkcionisanju
G
glasovir - klavir
glasovira - klavira
glasoviri - klaviri
glasovirima - klavirima
glasoviru - klaviru
glasovna - zvučna
glasovne - zvučne
glasovni - zvučni
glasovnu - zvučnu
glazba - muzika
glazbenici - muzičari
glazbenicima - muzičarima
glazbenik - muzičar
glazbenika - muzičara
glazbenike - muzičare
glazbeniku - muzičaru
glazbom - muzikom
glazbu - muziku
glede - u cilju, zbog
glede - u pogledu, u vezi sa, s obzirom,
posmatrajući
gledatelj - gledalac
gledatelja - gledalaca
gledatelje - gledaoce
gledatelji - gledaoci
gledateljima - gledaocima
gledatelju - gledaocu
golem - ogroman, velik
golema - ogromna, velika
golemi - ogromni, veliki
goljenica - cjevanica
goljenicama - cjevanicama
goljenice - cjevanice
goljenici - cjevanici
goljenicu - cjevanicu
gluv - gluh
gluva - gluha
gluve - gluhe
gluvi - gluhi
gluvo - gluho
gluvog - gluhog
gluvoj - gluhoj
gluvom - gluhom
gluvonjem - gluhonijem
gluvonjema - gluhonijema
gluvu - gluhu
gospodarska - ekonomska
gospodarsku - ekonomsku
gospodarstva - ekonomije
gospodarstvo - ekonomija
gradela - roštilj, žara
gradelim - roštiljam, žaram
gradelima - roštiljima, na žarama
gradelom - sa roštilja, sa žara
gumb - dugme
gumba - dugmeta
gumbama - dugmadima
gombaonica - dugmetara
gombaonice - dugmetare
gumbi - dugmeta
gumbima - dugmetima
gumbom - dugmetom
gumbu - dugme
H
hladnjak - frižider
hladionik - zamrzivač
I
istodobna - istovremena
istodobne - istovremene
istodobni - istovremeni
istodobno - istovremeno
istupe - nastupe
izopćavan - proganjan
izopćen - prognan
izopćenje - progon
izopćavanje - progonstvo
izravan - direktan
izravna - direktna
izravne - direktne
izravni - direktni
izravnih - direktnih
izravnim - direktnim
izravno - direktno
izravnog - direktnog
izravnoj - direktnoj
izravnom - direktnom
izravnu - direktnu
izviješće - izvještaj
izviješćem - izvještajem
izviješću - izvještaju
izvjestitelj - izvještač, reporter
izvjestiteljica - izvještačica, reporterka
J
jugoslovenska - jugoslavenska
jugoslovenskim - jugoslavenskim
jugoslovensku - jugoslavensku
K
kaj - šta, što
kavanska - kafanska
kavansku - kafansku
kazališta - teatra
kazalište - teatar
kazalištu - teatru
knjižnica - biblioteka
knjižnice - biblioteke
knjižnicu - biblioteku
kolovoz - avgust
kolovoza - avgusta
koštica - košpica
koštice - košpice
koštici - košpici
košticom - košpicom
košticu - košpicu
krtija - krhtija
krtiju - krhtiju
krtina - krhtina
krtine - krhtine
krtinu - krhtinu
kraki - kraci
kuvača - kuhača
kuvaj - kuhaj
kuvaju - kuhaju
kuvamo na lešo - kuhamo, varimo
kuvar - kuhar
kuvarica - kuharica
kuvaš - kuhaš
kuvati - kuhati
kuvinja -kuhinja
kužina (dalm.)- kuhinja
L
ledenjaki - ledenjaci
ledenjakima - ledenjacima
lipanj - juni
lipanjski - junski
lipnju - junu
listopad - oktobar
listopadni - oktobarski
lukna - rupa
lukne - rupe
luknjica - rupica
luknjici - rupici
luknjice - rupice
luknjicu - rupicu
luknu - rupu
LJ
ljuspice - opiljci
ljestvica - skala
ljestvici - skali
ljestvicu - skalu
lješnjaci - lješnici, lišnjaci
lješnjak - lješnik, lišnjak
lješnjakima - lješnicima, lišnjacima
lješnjaku - lješniku, lišnjaku
M
maćuha - maćeha
maćuhe - maćehe
maćuhi - maćehi
maćuhicom - maćehicom
maćuhinska - maćehinska
maćuhinsku - maćehinsku
maćuhu - maćehu
mamuran - mahmuran
mamurluk - mahmurluk
mamurni - mahmurni
maslac - puter
maslaca - putera
međunarodna - internacionalna
međunarodne - internacionalne
međunarodni - internacionalni
međunarodnih - internacionalnih
međunarodnim - internacionalnim
međunarodno - internacionalno
međunarodnog - internacionalnog
međunarodnoj - internacionalnoj
međunarodnom - internacionalnom
međunarodnu - internacionalnu
mekanija - mekahnija
mekanijim - mekahnijim
mekanijima - mekahnijima
mekaniju - mekahniju
mekano - mekahno
meke - mehke
meki - mehki
mekoćom - mehkoćom
mekome - mehkome
mekomu - mehkomu
mirovina - penzija
monomeri - monomjeri
monomerni - monomjerni
monomernoj - monomjernoj
monomernom - monomjernom
N
načinite - napravite
načiniti - napraviti
nadomjesna - zamjenjiva
naputak - savjetodavni
navadi - navici
nazočan - prisutan
nazoči - prisustvuje
nazočimo - prisustvujemo
nazočiti - prisustvovati
nazočna - prisutna
nazočne - prisutne
nazočni - prisutni
nazočnih - prisutnih
nazočnim - prisutnim
nazočnima - prisutnima
nazočno - prisutno
nazočnog - prisutnog
nazočnoga - prisutnoga
nazočnoj - prisutnoj
nazočnom - prisutnom
nazočnost - prisutnost
nazočnosti - prisutnosti
nazočnostima - prisutnostima
nekaj - nešto
netko - neko
netkog - nekog
netkoj - nekoj
netkom - nekom
netke - neke
netočno - netačno
netočnog - netačnog
netočnoj - netačnoj
netočnom - netačnom
netočnu - netačnu
neupitan - neosporan
neupitna - neosporna
neupitne - neosporne
neupitni - neosporni
neupitno - neosporno
neupitnu - neospornu
neuporabiv - neupotrebljiv
neuporabivo - neupotrebljivo
neuporabivog - neupotrebljivog
neuporabivoj - neupotrebljivoj
neuporabivom - neupotrebljivom
neuporabivu - neupotrebljivu
nezaustovljiv - nezaustavan
nezaustovljivo - nezaustavno
nezaustovljivog - nezaustavnog
nezaustovljivoj - nezaustavnoj
nitko - niko
nitkog - nikog
nitkoj - nikoj
nitkom - nikom
O
obitelj - porodica, familija
obitelje - porodice, familije
obitelji - porodici, familiji
obiteljima - porodicama, familijama
obiteljska - porodična, familijarna
obiteljske - porodične, familijarne
obiteljski - porodični, familijarni
obiteljsku - porodičnu, familijarnu
obmota - omota, umota
obmotavanje - omotavanje, umotavanje
obnaša - obavlja
obnašah - obavljah
obnašahu - obavljahu
obnašaje - obavljaje
obnašaju - obavljaju
obnašajući - obavljajući
obnašala - obavljala
obnašali - obavljali
obnašam - obavljam
obnašamo - obavljamo
obnašano - obavljano
obnašanog - obavljanog
obnašanoj - obavljanoj
obnašanja - obavljanja
obnašanje - obavljanje
obnašanjem - obavljanjem
obnašanjima - obavljanjima
obnašanju - obavljanju
obnašao - obavljao
obnašasmo - obavljasmo
obnašaste - obavljaste
obnašaš - obavljaš
obnašaše - obavljaše
obnašate - obavljate
obnašatelja - obavljača
obnašatelje - obavljače
obnašatelji - obavljači
obnašateljima - obavljačima
obnašati - obavljati
obradba - obrada
obradbe - obrade
obradbu - obradu
obramben - odbramben
obrambena - odbrambena
obrambenu - odbrambenu
obrana - odbrana
obrane - odbrane
obrani - odbrani
obraniti - odbraniti
obranu - odbranu
obveza - obaveza
obvezata - obavezan
obvezatne - obavezne
obvezatni - obavezani
obvezati - obavezati
obvezatno - obavezno
obvezatnu - obaveznu
očituj se - izjasni se, sin. ispolji se,
manifestuj se, ogledaj se
očituje - izjasni, sin. ispoljava, manifestuje,
ogleda
očituju - izjašnjavaju, sin. ispoljavaju,
manifestuju, ogledaju
očitovana - izjašnjena, sin. objelodanjena,
ispoljavana
očitovati - izjasniti, sin. otkriti, objelodaniti,
ispoljiti, manifestovati
odmetanje - odmećanje, dezertiranje odvajanje
odvjetnik - advokat, branilac, tužilac
odvjetnika - advokata, branioca, tužioca
odvjetnika - advokata, branilaca, tužilaca
odvjetnici - advokati, branioci, tužioci
odvjetničku - advokatsku
odvjetništvo - tužilaštvo
odvjetništvu - tužilaštvu
okužiti - zaraziti, inficirati
opskrbiti - snabdijeti
opskrbljvanje - snabdijevanje
opstojan - ustrajan, postojan, trajan
opstojna - ustrajna, postojana, trajna
opstojne - ustrajne, postojane, trajne
opstojnost - ustrajnost, opstanak, trajnost
opstojnosti - ustrajnosti, opstanka, trajnosti
opstojnošću - ustrajnošću, opstankom, trajnošću
opstojnu - ustrajnu, postojanu, trajnu
opstruira - ometa, spriječava
opstruiran - ometen
opstruirana - ometena
opstruiranje - ometanje
opstruiranu - ometenu
opstruiraš - ometaš
opstruirati - ometati
osobit - ličan, svojstven
osobitih - ličnih, svojstvenih
osobitost - osobina
osobitosti - osobnosti
osporavati - sprječavati
osporiti - spriječiti
otačastvo - očinstvo
ovrha - deložacija
ovrhe - deložacije
ovrsi (ovrhi) - deložaciji
ovrhom - deložacijom
ovrhovoditelj - sudski izvršitelj
ovrhovoditelja - sudskog izvršitelja
ovrhu - deložaciju
ožujak - mart
P
pećnica - rerna, pečenjara
pećnici - rerni, pečenjari
pisač - štampač, printer
pisači - štampači, printeri
pisaoc - pisac
pisaoca - pisaca
pisaoce - pisce
pisaoci - pisci
pisaocima - piscima
pisaocu - piscu
pisaonica - pisarnica
podbula - podbuhla
podbule - podbuhle
podbuli - podbuhli
podbulih - podbuhlih
podbulim - podbuhlim
podbulom - podbuhlom
podbulu - podbuhlu
podcijenim - potcijenim
podcijenimo - potcijenimo
podcijeniti - potcijeniti
podcjenjivali - potcjenjivali
podcjenjujući - potcjenjujući
podcrtavajući - potcrtavajući
podcrtavanjima - potcrtavanjima
podcrtavati - potcrtavati
podčini - potčini
podčinim - potčinim
podčiniš - potčiniš
podčinite - potčinite
podčinjavanje - potčinjavanje
podčinjavanjem . potčinjavanjem
podpora - podrška, potpora
podpore - podrške, potpore
podpori - podršci, potpori
pojasni - objasni
pojasnio - objasnio
pojasniti - objasniti
podrijetla - porijekla
podrijetlo - porijeklo
podrijetlom - porijeklom
podrijetlu - porijeklu
podriva - potkopava
podrivan - potkopavan
podrivana - potkopavana
podrivena - potkopana
podrivanje - potkopavanje
podrivano - potkopano
podskup - podgrupa
podskupom - podgrupom
podsticaj - stimulans
podsticajima - stimulansima
podsticati - stimulisati
pogrješnu - pogrešnu
pohrvaćivanja - hrvatiziranja
pomno - pažljivo
ponaosob - pojedinačno
poraba - upotreba
porabu - upotrebu
postaja - stanica
postajama - stanicama
postaje - stanica
postaji - stanici
postaju - stanicu
postavke - podešavanja
pošast - počast
pošasti - počasti
poticaj - stimulans, podsticaj
poticajem - stimulansom, podsticajem
potom - zatim
potrebit - potreban, zahtjevan
potrebita - potrebna, zahtjevna
potrebiti - potrebni, zahtjevni
potrebito - potrebno, zahtjevno
potrebitu - potrebnu, zahtjevnu
povijesna - historijska
povijesne - historijske
povijesno - historijsko
povijesnog - historijskog
povijesnoj - historijskoj
povijesnom - historijskom
povijesnu - historijsku
povijest - historija
povijesti - historiji
povjerenstva - povjereništva
povjerenstvo - povjereništvo
povjerenstvu - povjereništvu
pozivatelj - pozivač
pozivatelja - pozivača
pozivatelje - pozivače
pozivatelji - pozivači
pozivatelju - pozivaču
pozor - pažnja
pozorno - pažljivo
pozornost - pažnja
pozornik - policajac
pozornica - tribina
pozornicu - tribinu
požrtvovnih - požrtvovanih
požrtvovnim - požrtvovanim
požrtvovnima - požrtvovanima
požrtvovnosti - požrtvovanosti
požrtvovnošću - požrtvovanošću
prapovijest - prahistorija
prapovijese - prahistorijska
prapovijesna - prahistorijska
prapovijesne - prahistorijske
prapovijesni - prahistorijski
prapovijesnih - prahistorijskih
prapovijesnima - prahistorijskim
prapovijesno - prahistorijsko
prapovijesnog - prahistorijskog
prapovijesnoj - prahistorijskoj
prapovijesnom - prahistorijskom
prapovijesnu - prahistorijsku
predočiti - predstaviti
predočava - predstavlja
predočavamo - predstavljamo
predočavaš - predstavljaš
predočavate - predstavljate
predočavati - predstavljati
predočavamo - predstavljamo
preradba - prerada
preradbe - prerade
preradbom - preradom
preradbu - preradu
prevoditelj - prevodilac
prevoditelja - prevodilaca
prevoditelje - prevodioce
prevoditeljima - prevodiocima
prevoditelju - prevodiocu
prinositelj - prinosilac
prinositelja - prinosilaca
prinositelje - prinosioce
prinositelji - prinosioci
prinositelju - prinosiocu
pripravljen - spremljen
prispijećom - prispijećem
prišarafljen - prišerafljen
prišarafljena - prišerafljena
prišarafljene - prišerafljene
prišarafljeni - prišerafljeni
prišarafljenih - prišerafljenih
prišarafljenim - prišerafljenim
prišarafljeno - prišerafljeno
prišarafljenog - prišerafljenog
prišarafljenoj- - prišerafljenoj
prišarafljenom - prišerafljenom
prišarafljenost - prišerafljenost
prišarafljenosti - prišerafljenosti
prišarafljenošću - prišerafljenošću
prišarafljenu - prišerafljenu
privitak - prilog
privitku - prilogu
projiciran - projektiran
projiciranjom - projektiranjem
promičba - propaganda
promičbenih - propagandnih
promotrilo - posmatralo, osmatralo
prosinac - decembar
prosvjed - prigovor
prosvjeda - prigovora
prosvjednici - demonstranti
ptičjeg - ptičijeg
ptičjega - ptičijega
ptičjoj - ptičijoj
R
rabi - koristi, treba, upotrebljava
rabe - koriste, trebaju, upotrebljavaju
rabim - trebam, koristim, upotrebljavam
rabiti - koristiti, trebati, upotrebljavati
rabljen - korišćen, korišten, polovan
rabljena - korišćena, korištena, polovna
rabljene - korišćene, korištene, polovne
rabljeni - korišćeni, korišteni, polovni
rabljeno - korišćeno, korišteno, polovno
rabljenu - korišćenu, korištenu, polovnu
računala - računara
računalima - računarima
računalo - računar
računalom - računarom
računalne - računarske
računalom - računarem
računalu - računaru
radiopostaja - radiostanica
radiopostaji - radiostanici
ralja - rahlja
raljama - rahljama
ralje - rahlje
ralju - rahlju
raskapčaj - otkopčaj
raskapčanje - otkopčanje
ravnatelj - direktor
ravnatelja - direktora
ravnateljiem - direktorom
ravnatelju - direktoru
ravnateljica - direktorica
ravnateljice - direktorice
ravnateljici - direktorici
ravnateljicom - direktoricom
ravnateljicu - direktoricu
razlikovni - različiti
razlikovnih - različitih
razlikovnim - različitim
razlikovno - različito
razlučit - razdvojen
razlučiti - razdvojiti
razlučito - razdvojeno
razlučivost - razdvojivost
raznolik - različit
raznolika - različita
raznolike - različite
raznoliki - različiti
raznolikih - različitih
raznolikim - različitim
raznoliko - različito
raznolikost - različitost
raznolikosti - različitosti
raznoliku - različitu
rđala - hrđala
rđanja - hrđanja
rđanju - hrđanju
rđav - hrđav
rđavog - hrđavog
rđi - hrđi
rđom - hrđom
redarsvenici -policajci
redarsvenik - policajac
redovito - regularno
rešenja - rješenja
rešenjem - rješenje
rešenju - rješenju
retkim - rijetkim
retko - rijetko
retkoj - rijetkoj
rodoskvrnuća - rodoskrvnuća, incest
rodoskvrnuće - rodoskrvnuće, inceste
rodoskvrnućima - rodoskrvnućima, incestima
rodoskvrnuću - rodoskrvnuću, incestu
roptanje - hroptanje
roptati - hroptati
rujan - septembar
rvač - hrvač
rvača - hrvala
rvačem - hrvačem
rvačkoj - hrvačkoj
rvaču - hrvaču
rvaju - hrvaju
rvajući - hrvući
rvati - hrvati
rzao - hrzao
rzati - hrzati
rže - hrže
ržući - hržući
S
shematizirani - šematizirani
shematiziranoj - šematiziranoj
shematiziranje - šematiziranje
shizofreničkim - šematizirani
shizofrena - šizofrena
shizofrenija - šizofrenija
shizofrenima - šizofrenima
shizofrenom - šizofrenom
shizofrenost - šizofrenost
shizofrenu - šizofrenu
siječanj - januar
skrbe - brinu
skup - grupa
skupova - grupacija
slijed - red
slijedom - redom
slijedu - redu
spisatelj - književnik
spisateljica - književnica
spada - pripada
spočitava - zamjera, prigovara
spočitavaj - zamjeraj, prigovaraj
spočitavali - zamjerali, prigovarali
spočitavaju - zamjeraju, prigovaraju
spočitavam - zamjeram, prigovaram
spočitavati - zamjerati, prigovarati
spoljna - vanjska
spoljne - vanjske
spoljni - vanjski
spoljno - vanjsko
spoljnog - vanjskog
spoljnoj - vanjskoj
spoljnom - vanjskom
spoljnu - vanjsku
spoljnja politika - vanjska politika
spoznaja - saznanje
spoznajom - saznanjem
spoznaju - saznanju
spoznat - prepoznat, potpuno poznat
spoznati - prepoznati
spoznato - prepoznato
spoznatu - prepoznatu
sprežnik - kvačilo
središnje - centralne
srpanj - juli
staklenku - teglu
staklenka - tegla
Stari Sloveni - Stari Slaveni
stječu - stiču
studeni - novembar
stup - stub
stupiti - ukoračiti
stupila - zakoračila
stupnj - stepen
stupnjeva - stepeni
stupnjevi - stepeni
stupnjevane - stepenovanje, kategoriziranje
stupnji - stepeni
sučelja - interfejsi
sučelje - interfejs
sudionik - učesnik
sudionika - učesnika
sudionike - učesnike
sudionici - učesnici
sudioniku - učesniku
sudjelovanja - učestvovanja
sugovornici - sagovornici
sugovornik - sagovornik
sugovornikov - sagovornikov
sugovorniku - sagovorniku
suosjećajnom - saosjećajnom
suosjećajnost - saosjećajnost
suosjećanja - saosjećanja
suosjećanju - saosjećanju
suosjećati - saosjećati
sustav - sistem
sustava - sistema
sustavi - sistemi
sustavnima - sistemima
sustavno - sistemski
sustavnog - sistemskog
sustavnoga - sistemskoga
sustavnoj - sistemskoj
sustavnom - sistemskom
sustavnost - sistematičnost
sustavom - sistemom
sustavu - sistemu
sustegnuti – ustegnuti
sustegnutom - ustegnutom
sustezanjem - ustezanjem
suučesnica - saučesnica
suučesnicama - saučesnicama
suučesnice - saučesnice
suučesnici - saučesnici
suučesnicom - saučesnicom
suučesnicu - saučesnicu
suučesnik - saučesnik
suučesnika - saučesnika
suučesnike - saučesnike
suučesnikom - saučesnikom
suučesniku - saučesniku
svjetonazor - pogled na svijet
svezačno – sve zamišljeno
svezačnoj – sve zamišljenoj
svezačnom – sve zamišljenom
svezačnu – sve zamišljenu
svibanj - maj
svjetlina - jasnoća, svjetlina
svjetline - jasnoće, svjetline
svrsishodna - praktična, prikladna
svrsishodno - praktično, prikladno
svrsishodnom - praktičnom, prikladnom
svrsishodnija - praktičnija, prikladnija
svrsishodnu - praktičnu, prikladnu
Š
šport - sport
športaši - sportaši
športašima - sportašima
športskih - sportskih
športskim - sportskim
športu - sportu
štovala - poštovala
štovalo - poštovalo
štovanija - poštovanija
štovanomu - poštovanom
štovanjem - poštovanjem
štovanjima - poštovanjima
štovanju - poštovanju
štovaoca - poštovaoca
štovaocem - poštovaocem
štovaoče - poštovaoce
štovat - poštovan
štovate - poštivate
štovatelj - poštovalac, poštivalac
T
takovi - takvi
takovih - takvih
takovim - takvim
takovoga - takvoga
takovoj - takvoj
takovomu - takvom
takovu - takvu
tek - apetit
tekući - sadašnji, današnji
tijek - tok
tijekom - tokom
tijekovima - tokovima
tijeku - toku
tisak - štampa
tiskač - štampač, printer
tiskalo - štampalo
tiskan - štampan
tiskano - štampano
tiskanoga - štampanog
tiskanoj - štampanoj
tiskanom - štampanom
tiskanja - štampanje
tiskanjem - štampanjem
tiskanju - štampanju
tiskar - štampar
tiskarska - štamparska
tiskarski stroj - štamparski stroj
tiskarstvo - štamparstvo
tiskati - štampati
tiskovinom - štampom
tiskovnik - rokovnik
tiskovnike - rokovnike
tisnom - tijesnom, tjesnom
tisuća - hiljada
tisućama - hiljadama
tisuće znanstvenika diljem svijeta (hr) -
hiljade naučnika širom svijeta (bs)
tisuće znanstvenika diljem svijeta (hr) - buljuk
ilmija širom dunjaluka (bs-turc.)
tisuće - hiljade
tisućgodišnjim - hiljadugodišnjem
tisućica - hiljadica
tisućicom - hiljadicom
tisućicu - hiljadicu
tisućitima - hiljaditima
tisućljetnoga - hiljadugodišnjeg
tisućljetnom - hiljadugodišnjem
tisućugodišnji - hiljadugodišnjeg
tisućom - hiljadom
tjedan - sedmica
tjedno - sedmično, nedjeljno
tko - ko
tkog - kog
tlačenje - ugnjetavanje, izrabljivanje
tlačitelj - ugnjetač, izrabljivač
tlačitelja - ugnjetača, izrabljivača
tlačitelje - ugnjetače, izrabljivače
tlačitelji - ugnjetači, izrabljivači
tlačiteljima - ugnjetačima, izrabljivačima
tlačitelju - ugnjetaču, izrabljivaču
tlak - pritisak
tlakomjer - manometar
točka - tačka
točkama - tačkama
točkazarez - tačkazapeta
točna - tačna
točne - tačne
točni - tačni
točnih - tačnih
točnije - tačnije
točnijom - tačnijom
točnim - tačnim
točno - tačno
točno! - tačno!
točnog - tačnog
točnoj - tačnoj
točnom - tačnom
točnost - tačnost
točnosti - tačnosti
točnošću - tačnošću
točnu - tačnu
toplina - toplota
topline - toplote
toplini - toploti
toplinu - toplotu
toplinski - toplotni
toplinski udar - toplotni udar
toplinsku - toplotnu
travanj - april
travanja - aprila
travanjska - aprilska
travanjskim - aprilskim
travanjsku - aprilsku
trenutačna - trenutna
trenutačne - trenutne
trenutačni - trenutni
trenutačnih - trenutnih
trenutačno - trenutno
trenutačnu - trenutnu
tužitelj - tužilac
tužitelja - tužilaca
tužitelje - tužioce
tužiteljem - tužiocem
tužitelji - tužioci
tužiteljima - tužiocima
tužitelju - tužiocu
U
u privitku - u prilogu
u svitku - u omotu
učinkovit - efikasan
učinkovita - efikasna
učinkovite - efikasne
učinkoviti - efikasni
učinkovitih - efikasnih
učinkovitija - efikasnija
učinkovitije - efikasnije
učinkovitijem - efikasnijem
učinkovitiji - efikasniji
učinkovitijih - efikasnijih
učinkovitijim - efikasnijim
učinkovitijima - efikasnijima
učinkovitijoj - efikasnijoj
učinkovitijom - efikasnijom
učinkovitiju - efikasniju
učinkovitim - efikasnim
učinkovitima - efikasnima
učinkovito - efikasno
učinkovitog - efikasnog
učinkovitoga - efikasnoga
učinkovitoj - efikasnoj
učinkovitom - efikasnom
učinkovitost - efikasnost
učinkovitosti - efikasnosti
učinkovitostima - efikasnostima
učinkovitošću - efikasnošću
učinkovitu - efikasnu
učinkovit (pridjev) - efikasan, efektivan,
rentabilan, racionalan, radišan
(Ovdje
vidimo da hrvatska riječ "hr. učinkovito"-"bs.
efikasno",
preuzeta iz slovenskog jezika, zamjenjuje više
od šest riječi različitog karaktera i namjene,
čime drastično uprošćava jezik, gubi ljepotu
različitih izraza, i bogatstvo izražavanja.)
udruga
-udruženje
ugrižeju - ugrizaju
ugrižeju - ugrizu
ugrižem - ugrizam
uhićen - uhapšen, zarobljen
uhićena - uhapšena, zarobljena
uhićene - uhapšene, zarobljene
uhićeni - uhapšeni, zarobljeni
uhićenih - uhapšenih, zarobljenih
uhićenici - uhapšenici, zarobljenici
uhićenicima - uhapšenicima, zarobljenicima
uhićenu - uhapšenu, zarobljenu
Ujedinjeni narodi - Ujedinjene nacije
Ujedinjenih naroda -
Ujedinjenih nacija
Ujedinjenim narodima -
Ujedinjenim nacijama
ulašten - uglancan, uglančan
ulašteno - uglancano, uglančano
ulaštenog - uglancanog, uglančanog
ulaštenoj - uglancanoj, uglančanoj
ulaštenom - uglancanom, uglančanom
ulaštenu - uglancanu, uglančanu
umirovljen - penzionisan
umirovljenica - penzionerka
umirovljenice - penzionerke
umirovljenici - penzionerki
umirovljenik - penzioner
umirovljenju - penzionisanju
umirovljenu - penzionisanu
uporaba - upotreba, primjena
uporabama - upotrebama, primjenama
uporabe - upotrebe, primjene
uporabi - upotrebi, primjeni
uporabiva - upotrebiva, primjenjiva
uporabiti - upotrebiti, primijeniti
uporabu - upotrebu, primjenu
uporabivim - upotrebivim, primjenjivim
uporabljivima - upotrebivima, primjenjivima
uporabljivom - upotrebivom, primjenjivom
uporabivosti - upotrebivost, primjenjivost
uporabljivosti - upotrebljivost, primjenjivost
uporabnim - upotrebnim, primjenjivim
uporabnima - upotrebnima, primjenjivima
uporabnu - upotrebnu, primjenjivu
uporabom - upotrebom, primjenom
uradak - kreacija, snimak
usmjerenja - pravca
usporedo - paralelno
ustroj - uređenje, sistem
ustrojstva - uređenja
ustrojstvo - uređenje
utječe - utiče
utjeloviti - inkarnirati
utjelovljena - oličena,
utjelovljenog - inkarniranog
uvenu - uvehnu
uvenulim - uvehlim
uvenulima - uvehlima
uvenulo - uvehlo
uvenulu - uvehlu
uva - uha
uvima - ušima
uvo - uho
uvom - uhom
uvu - uhu
V
valova - talasa (valova)
valove - talase (valove)
valovi - talasi (valovi)
valovit - talasast (valovit)
valovito - talasasto (valovito)
vatrozid - vatrostat, ognjeni zid
vatrozidima - vatrostati, ognjenim zidom
Veleposlanik - Ambasador
Veleposlanstvo - Ambasada
veljača - februar
vodoopskrbnik - vodosnabdjevač
vodoopskrba - vodosnabdjevanje
vojno-redarstvenoj - vojno-policijskoj
vrhnja - pavlaka
vrhnje - pavlake
vrhnju - pavlaku
Z
zablenu - zablehnu
zablenuta - zablehnuta
zablenuti - zablehnuti
zablenutija - zablehnutija
zablenutiju - zablehnutiju
zapovjedio - naredio
zapovjednici - komandanti
zapovjednika - komandanta
zapodijeva - započinje
zapodijevanja - započinjanja
zarđa - zahrđa
zarđala - zahrđala
zarđalima - zahrđalim
zarđalom - zahrđalom
zarđane - zahrđane
zaroblenik (uhićenik) - zarobljenik
zasebna - posebna
zasebne - posebne
zasebni - posebni
zasebnih - posebnih
zasebnim - posebnim
zasebno - posebno
zasebnog - posebnog
zasebnoj - posebnoj
zasebnom - posebnom
zasebnost - posebnost
zasebnosti - posebnosti
zasebnošću - posebnošću
zasebnu - posebnu
zaslon - ekran
zaslona - ekrana
zaslone - ekrane
zasloni - ekrani
zaslonu - ekranu
zatoče - zatvore
zatočen - zatvoren
zatočena - zatvorena
zatočene - zatvorene
zatočenica - zatvorenica
zatočenicama - zatvorenicama
zatočenice - zatvorenice
zatočenici - zatvorenici
zatočenicom - zatvorenicom
zatočenik - zatvorenik
zatočenikom - zatvorenikom
zatočenima - zatvorenima
zatočeničke - zatvoreničke
zatočenički - zatvorenički
zatočeničkim - zatvoreničkim
zatočeništvom - zatvoreništvom
zatočeno - zatvoreno
zatočenog - zatvorenog
zatočenoj - zatvorenoj
zatočenom - zatvorenom
zatočili - zatvorili
zemljopisnim - geografskim
zloporaba - zloupotreba
zlorabe - zloupotrebljavaju
zloporaba - zloupotreba
zloporabi - zloupotrebi
zloporabili - zloupotrebili
zloporabiti - zloupotrebiti
zloporabu - zloupotrebu
zlorabljen - zloupotrebljen
zlorabljena - zloupotrebljena
zlorabljene - zloupotrebljene
zlorabljeni - zloupotrebljeni
zlorabljenih - zloupotrebljenih
zlorabljenim - zloupotrebljenim
zlorabljeno - zloupotrebljeno
zlorabljenog - zloupotrebljenog
zlorabljenoj - zloupotrebljenoj
zlorabljenom - zloupotrebljenom
zlorabljenou - zloupotrebljenu
zlorabljenja - zloupotrebljavanja
zlorabljenju - zloupotrebljavanju
zloslutan - zloćudan
zloslutnim - zloćudnim
zloslutno - zloćudno
zloslutnom - zloćudnom
zloslutnu - zloćudnu
zlouporaba - zloupotreba
zlouporabe - zloupotrebe
zlouporabi - zloupotrebi
zlouporabom - zloupotrebom
zlouporabu - zloupotrebu
zlurade - zlonamjere
zluradi - zlonamjeri
zlurado - zlonamjerom
značajka - osobina
značajke - osobine
značajki - osobini
značajku - osobinu
znakovne memorije - pokazne memorije
znamenka - cifra
znamenke - cifre
znamenku - cifru
znanstven - naučan
znanstvenica - naučnica
znanstvenice - naučnice
znanstvenici - naučnici
znanstvenicu - naučnicu
znanstveničkim - naučničkim
znanstvenik - naučnik
znanstvenika - naučnika
znanstvenike - naučnike
znanstvenikom - naučnikom
znanstveniku - naučniku
znanstveno - naučno
znanstvenog - naučnog
znanstvenoj - naučnoj
znanstvenom - naučnom, znanom
znanstvenost - nauka, znanost
znanstvenosti - naučnosti, znanosti
znanstvenošću - naukom, znanošću
znanstvenu - naučnu
znanstvenofantastični - naučnofantastični
znanstvenofantastičnima – naučnofantastičnima
znanstvenoistraživačkim - naučnoistraživačkim
znanstvenoistraživačkoga - naučnoistraživačkog
znanstvenonastavna - naučnonastavna
znanstvenonastavnu - naučnonastavnu
znanstvenoobrazovno - naučnoobrazovno
znanstvenoobrazovnog - naučnoobrazovnog
znanstvenoobrazovnoj - naučnoobrazovnoj
znanstvenoobrazovnom - naučnoobrazovnom
znanstvenostručnih - naučnostručnih
znanstvenostručnim - naučnostručnim
znanstvenotehnološki - naučnotehnološki
znanstvenotehnoloških - naučnotehnoloških
znanstvenotehnološkima - naučnotehnološkima
zračnom - vazdušnom
zrakoplov - avion, vazduhoplov
zrakoplova - aviona, vazduhoplova
zrakoplove - avione, vazduhoplove
zrakoplovi - avioni, vazduhoplovi
zrakoplovima - avionima, vazduhoplovima
zrakoplovna - vazduhoplovna
zrakoplovnih - vazduhoplovnih
zrakoplovstva - avijacije, vazduhoplovstva
zrakoplovstvo - avijacija, vazduhoplovstvo
zrakoplovstvom - avijacijom, vazduhoplovstvom
zrakoplovstvu - avijaciju, vazduhoplovstvu
zrakoprazno - bezvazdušno
zrakopraznog - bezvazdušnog
zrakopraznoj - bezvazdušnoj
zrakopraznom - bezvazdušnom
zrakopraznu - bezvazdušnu
zvukovna - zvučna
zvukovnoga - zvučnog
zvukovnoj - zvučnoj
zvukovnom - zvučnom
Ž
žlica - kašika
žlice - kašike
žlici - kašiki
žličica - kašičica
žličice - kašičice
žličici - kašičici
žličicu - kašičicu
žlicu - kašiku
žličnjaci - knedle
žličnjak - knedla
župan - načelnik okruga
žuran - hitar
žvale - žvalje
žvaleći - žvaljeći
Latinska izreka glasi:
Nec aspiciat me lingua cum grano salis!
Ne upoređujte moj jezik sa zrnom soli!
Objašnjenje:
Lista "hrvatskih riječi" prevedena je na bosanski
jezik da jasno pokaže šta gubimo ako, kao papagaji, budemo
preuzimali i iste
ponavljali ili se njima služili. Ove, nazovimo "hrvatske riječi"
preuzete su iz bosanske štampe, a napisali su ih bosanski novinari i
kolumnisti, kontrolisali "lektori i urednici" itd...
Uglavnom, šarenilo svega i svačega, bez da navodim germanske,
romanske i anglosaksonske izraze, koje su skoro na svakoj stranici
bosanskih novina.
Sada pišem o hrvatskim riječima koje nam se eksplicitno,
ekshibicionalno i ciljano serviraju preko 150 godina, a najvišu
kulminaciju su postigle u zadnje dvije decenije.
Bošnjaci kao papagaji, pogotovo političari "učinkovito rabe"
hrvatske riječi, a novinarima ne preostaje drugo nego da ih doslovno
citiraju, da ne kažu da nisu ovo ili ono rekli. Tako polupismeni
političari koriste pismene novinare da skrnave bosanski jezik i
bosansku štampu kite Pavelićevim i Tuđmanovim mutantnim natuknicama.
Gornja lista pokazuje koliko Bošnjaci sami skrnave svoj jezik, a
Veliko-Hrvati perfidno i promućurno svakodnevno serviraju i podmeću
njihovu volju pa i jezik....
Ova lista odn. rječnik je napravljen s razlogom da se naši građani
uvjere da im se na svakom koraku podmeću hrvatski mutanti, za
bosanske pare.
Hrvatska riječ "žličica" nije organ u vašoj utrobi već "kašičica"
pribor za jelo, a "sustav" ne znači umor, već "sistem".
Veoma interesantan primjer jedne riječi koja je iz Slovenije preko
Hrvatske i Bosne stigla u srce Srbije, to je riječ (pridjev):
hrv. učinkovit - bos. efikasan, efektivan, rentabilan, racionalan,
radišan. .....
Iz gornjeg primjera vidimo da hrvatska riječ "učinkovito", preuzeta
iz slovenskog jezika, zamjenjuje više od šest riječi različitog
karaktera i namjene, čime drastično uprošćava jezik, gubi ljepotu
različitih izraza, i bogatstvo izražavanja.
Riječi koje su prevedene na bosanski jezik imaju za cilj da vi sami
sebe možete provjeriti; koliko koristite hrvatskih riječi?!
Ustanovićete, da niste na to obraćali pažnju i da niste bili ni
svjesni toga da ste dobar medij!
Možda ćete ovim rječnikom lakše razumjeti neke mutirane izraze koje
su vam hrvatski poltroni natrpali u dnevnoj štampi i na televiziji.
Uglavnom u Bosni od 1862 do danas revnosno rade hrvatske i srpske
institucije, sa jednim te istim ciljem, da nas asimiliraju ili
zauvijek pometu.
Bosanski jezik je naša životna legitimacija i najvrednije blago
kojeg imamo.
Isto kao rodna Bosna koja nas je iznjedrila, čuvajmo to kao zjenicu
oka svog.
Ing. Salih ČAVKIĆ
[Nazad]
Ko ne poštuje moj jezik ne poštuje ni mene, on mi nije
prijatelj, niti može biti.
Čast svaka svim jezicima svijeta, sve jezike poštujem koliko i oni moj.
Zato se odupirem svakom napadu na naš dragi harizmatični i lijepi
'Bosanski
jezik'.
Svi koji žele pomoći da sačuvamo naš jezik od nekih mutantnih tuđica i
napada na to naše blago; maternji bosanski jezik; mogu pisati na e-mail:
bosanskijezik@orbus.be
"Čuvaj rode jezik iznad svega, ako treba umiri za njega."
(Salihaga,
Preporod 1901 god.)
(Kraj)
Salih Čavkić
15.04.2006. Zadnji put podešavano 15.01.2017.
Video -
BOSNISTIKA
FORUM BOŠNJAČKIH INTELEKTUALACA (FBI): - BOSANSKI ILI BOŠNJAČKI JEZIK
Briljantna izlaganja profesora doktora Dževada Jahića akademika, Suada Kurtćehajića i
Džemala Najetovića generala Armije RBiH, Svena Rustempašića, i drugih...
NEKOLIKO OSNOVICA BOSANSKOG JEZIKA (NA NIZOZEMSKOM)
ENKELE GRONDSLAGEN VAN HET BOSNISCH TAAL
NA POČETNU STRANICU BOSANSKI JEZIK
© Copyright by Cavkic ®
Any copying or reproduction without permission is strictly prohibited
Svaka vrsta reprodukcije i kopiranja bez dozvole strogo je zabranjena.
Page Construction:02.04.2015 Page Modified:12.11.2017
|
