




|
All for Global Citizens: President Fischer on 75 years of triumph of
antifascism
By Audrey Beaulieu

SLUŠAJTE 28. AVGUSTA 2020. Predsjednik dr. Heinz Fisher
sa svojim kopredsjedavajućim Ban Ki-moonom.
Početkom ljetnih dana 2020. u Beču krmača obilježava godišnjicu Nirnberškog
procesa konferencijom „Od dana pobjede do nereda u Koroni: 75 godina evropskog
sistema kolektivne sigurnosti i ljudskih prava - naslijeđe antifašizma za
zajedničku panevropsku budućnost“. Ovo je bila prva javna i vjerovatno najveća
konferencija u Evropi nakon ranog proljećnog zaključavanja. Okupio je brojne
govornike i publiku fizički na mjestu događaja, dok su mnogi drugi prisustvovali
mreži.
Konferenciju su organizirala četiri partnera; Međunarodni institut IFIMES,
Medijska platforma Moderna diplomatija, Akademski časopis Evropske perspektive i
Akciona platforma Kultura za mir, uz podršku Diplomatske akademije u Beču koja
je bila domaćin događaja u prestižnom istorijskom okruženju.
Medijski partneri bili su diplomatski časopisi nekoliko zemalja, a akademski
partneri uključivali su preko 25 univerziteta sa svih 5 kontinenata, brojne
institute i 2 međunarodne organizacije. Jednodnevni događaj je takođe prenosio
uživo, što je omogućilo publici od Čilea do Dalekog istoka i od Kanade do
Australije da bude angažovano sa panelistima na plenarnoj sednici i putem zuma.
(cijeli zbornik konferencije dostupan je na:
https://www.facebook.com/DiplomaticAcademyVienna)
Među dvadeset i nekoliko govornika od Kanade do Australije, na tri skupa skupa
govorili su vrhunski naučnici i praktičari. Događaj je otvorio pozdravni govor
bivšeg austrijskog predsjednika dr. Heinza Fischera, koji trenutno služi kao
supredsjedatelj Ban Ki-Moon centra za globalne građane. Sljedeći redovi su
kratka referenca na predsjednikovo dugo očekivano i upijajuće obraćanje sa
ključnim riječima pripremljeno isključivo za ovu konferenciju.
Predsjednik dr. Heinz Fisher sa svojim kopredsjedavajućim Ban Ki-moonom.
Posljednjih nekoliko mjeseci grubo je pogodilo svijet, a posebno evropski
kontinent. Kako su države odlučile zatvoriti svoje granice kako bi kontrolirale
širenje koronavirusa, ova odluka mogla bi ugroziti efikasnost saradnje. U vrlo
poticajnom govoru, nijansiranom ličnim mislima i iskustvima, dr. Heinz Fischer,
bivši predsjednik Republike Austrije, pokazao je kako je saradnja uvijek uspjela
naći svoje mjesto kroz teža razdoblja istorije i otkrio njegova očekivanja za
budućnost .
U prvom dijelu svog govora, bivši predsjednik Fischer prošao je kroz
obilježavanje događaja iz Drugog svjetskog rata (Drugi svjetski rat). Gore
navedeni su objasnili kako je bitka u Beču u aprilu 1944. godine bila
neizbježna, ali i koliko je nevjerovatno bilo razaranje. Zaista, tokom tog
perioda ubijeno je više od desetina hiljada ljudi. Predsjednik Fischer naglasio
je činjenicu da je kraj rata, preveden vojnim porazom njemačkog Wehrmachta, bio
dugo očekivani trenutak, ali da je već krajem aprila, pred kraj rata, nova vlada
izgrađena i objavljena deklaracija o nezavisnosti. Prema njegovim riječima, ovo
novo poglavlje nosilo je puno nade za one koji su patili od rata.
Bivši predsjednik Fischer istakao je kako je ovo novo poglavlje donijelo mnogo
novina u pogledu suradnje. Među njima, u junu 1945. godine, bilo je stvaranje
Ujedinjenih nacija (UN), najvažnije institucije međunarodne saradnje do danas.
Ova inicijativa pokazala je volju međunarodne zajednice da krene ka odnosima
zasnovanima na saradnji. Nekoliko godina kasnije, u novembru 1948. godine,
objavljena je i poznata Deklaracija o ljudskim pravima koja se uglavnom
fokusirala na ljudsko dostojanstvo. Fischer vjeruje da, iako i danas još uvijek
treba raditi na efikasnom provođenju tih riječi u praksi, možemo reći da su
ratovi i istorija svijetu predavale velike lekcije; 75 godina od Drugog
svjetskog rata pokazalo je pozitivne promjene.
I dalje prolazeći kroz upečatljive epizode istorije, Fischer je napomenuo da je
u Evropi ideja o saradnji, tačnije ekonomskoj saradnji, počela biti sveprisutna
i blaženo podržavana od velikih evropskih ličnosti. Ipak, prema Fischeru, bilo
je teško zamisliti takvo što u kontekstu u kojem su napetosti između Istoka i
Zapada još uvijek bile vrlo prisutne, toliko prisutne da su dovele do rata;
čuveni hladni rat. Bez obzira na to, bivši predsjednik naznačio je da rat nije
zaustavio rast saradnje na zapadnoj strani gdje je prihvaćen Rimski ugovor
između šest evropskih zemalja. To je označilo početak evropske zajednice.
Fischer je nastavio govoreći kako je Staljinova smrt u martu 1953. godine
dopustila vjetar promjene na ruskoj strani. U stvari, kada je Hruščov
preuzeo vlast, napravljene su neke reforme i zapadne su zemlje shvatile da
je sada moguće lako pregovarati s Rusijom, budući da je Hruščov bio
fleksibilniji od Staljina. U oktobru 1955. ruski vojnici i svi drugi
okupacioni vojnici napustili su Austriju. Fischer je naznačio da je to
trenutak kada je Austrija napokon službeno bila slobodna i neovisna zemlja.
Međutim, prema njegovim riječima, to još nije bio baš slučaj u Njemačkoj
gdje je situacija bila složenija i gdje je antagonizam rastao.
Izgrađen 1965. godine, Berlinski zid postao je simbol podjele Istoka i
Zapada. S jedne strane NATO je osnovan kao vojni savez, a s druge strane
Varšavski ugovor. Fischer je naglasio da je trka u naoružanju bila opasna i
skupa za obje strane. Tako je sedamdesetih godina prošloga stoljeća ideja
mirnog suživota rasla i konačno rezultirala potpisivanjem Helsinškog
sporazuma 1975. godine. Bivši predsjednik primijetio je da je to korak u
smjeru smanjenja političkih tenzija.
S druge strane, nakon Maove smrti 1976. godine, Fischer je primijetio da je
Kina dobila vodeću poziciju u globalnoj ekonomiji i globalnoj sili. Nešto
više od deset godina kasnije, svijet je pomogao urušavanju nekoliko
komunističkih režima u istočnoj Evropi, počevši od pada Berlinskog zida.
Tada je došlo do raspada Sovjetskog Saveza. Ekonomska saradnja u Evropi
počela je da se širi. Prema bivšem predsjedniku Fischeru, širenje NATO-a na
granice Rusije, za neke se smatralo ne tako pametnim jer su političke
tenzije ponovo počele rasti.
S predsjednikom Trumpom, Xi Jinpingom, Brexitom i koronavirusom, 2020.
godina donosi sasvim nove perspektive i pitanja. Supredsjedavajući Centra
Ban Ki-moon, Fischer naglasio je važnost da svijet nastavi biti uspješan na
poljima suradnje, razoružanja, djelovanja protiv štete naše klime i
demokratije i demokratizacije. Srećom, bivši predsjednik bio je vrlo
optimističan za budućnost i naglasio je pozitivne promjene koje ciljevi
održivog razvoja UN-a, podržani od svih njegovih članica, nagovještavaju u
bliskoj budućnosti.
O autoru
Audrey Beaulieu sa Univerziteta u Otavi (Odjel za globalizaciju i
međunarodni razvoj), specijalizirala se za javno i privatno međunarodno
pravo, međunarodni razvoj i globalnu politiku.
Izjava o odricanju odgovornosti:
"Za stavove / sadržaje izražene u ovom članku
isključiva je odgovornost autora (i) i ne odražavaju nužno stavove moderne
Gane. Moderna Gana neće biti odgovorna niti odgovorna za bilo kakve netačne
ili netačne izjave sadržane u ovom članku.
"
28.08.2020
Article
This Page is Published on October 8, 2020 in the Web Magazine „ORBUS.ONE“
OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
Napomena:
Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email:
info@orbus.one
Page Construction:
08.10.2020
- Last modified:15.10.2020.




| |