TOP
Glas dijaspore
BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA
BALKAN AREA







HAMDO ČAMO



ACTUA HOME PAGE





 




BOSNA I HERCEGOVINA JE META HIBRIDNOG RATA
(1-DIO)

Piše: Hamdo ČAMO



BOSNA I HERCEGOVINA JE META HIBRIDNOG RATA[1]

Bosna i Hercegovina je cilj specijalnog rata sa obilježjima novih načina ratovanja. Hibridni rat je vojna strategija koja sadrži elemente konvencionalnog ratovanja, nekonvencionalnog ratovanja i kibernetskog ratovanja. Stručnjaci za nacionalnu sigurnost u Hrvatskoj za pojavnost koja je obuhvaćena hibridnim ratovanjem uglavnom koriste termin "specijalni rat". Specijalni rat je poseban oblik rata koji se često vodi u vrijeme kada država agresor i napadnuta država najčešće nisu službeno u ratu. Cilj specijalnog rata je rušenje vlade napadnute države, destabiliziranje vlade, provociranje nezadovoljstva stanovništva, stvaranje građanskih nemira, ili prisiljavanje države-žrtve na diplomatske ustupke.[2]

U Evropskom parlamentu 23. studenog 2016. izglasana je rezolucija koja analizira dva glavna neprijatelja s kojima se suočavaju države članice EU i u kojoj se donose upozorenja i zaključci kako se boriti protiv tih opasnosti. Rat o kojemu je riječ nije onaj klasični, vojni, nego novi – informacijski, odnosno dezinformacijski, “hibridni” rat. U Izvještaju koje je prethodilo Rezoluciji navedeno je da su te dvije opasnosti – Rusija i ISIL.* Najvjerniji prikaz vođenja hibridnog rata jeste ovaj koji se trenutno vodi u Ukrajini.

 


Ilustracija

 

Vjesnici rata

Prisutnost učestalih antiratnih osjećanja i pokreta u društvu prvi su ozbiljni vjesnici rata. Oni su prvi mirisi stvaranja uslova za vođenja rata u bilo kojoj formi i obliku. Slabljenje demokratije, jačanje radikalnih elemenata, jačanje pokreta za nezavisnost i autonomiju, pojava uniformisanih lica na javnim mjestima i privatnom životu, u parlamentima, nesvakidašnje pojave u globalnoj politici, gubitak radnih mjesta i interesa za radom, ukidanje ustava, opća nezaposlenost, učestalost političkih koaliranja, zbijanja redova, stvaranja nacionalnih pokreta, stranaka i partija, politički atentati, svađe i prepirke oko granica, demonstracije, zaključivanje mirovnih ugovora, ugovora za mir i protiv rata, jačanje religioznosti i religioznih pokreta, uvođenje vanrednih mjera, pojava inflacija, nasilja, vanrednih mjera, stvaranje kriza u društvu i vlasti, rušenja vlada, osjećaja opće uznemirenosti, ugroženosti i osjećaja opterećenih javnim političkim naelektrisanjem i senzibilitetom, vojne parade, defileji, javne i skrivene političke i vojne demonstracije sile, porast cijena, zabrana, mjera užurbanog i usiljenog naoružavanja, jačanja vojnih potencijala, vojnog okupljanja, vojnog odgoja i vježbi, mobilizacija, učestalost izbijanja i vođenja lokalnih ratova ograničenog tipa, širenje i prenošenje granica njihovog djelovanja u druge dijelove regiona i svijeta. Sva politička kretanja praćena su također kretanjima na drugim nivoima, kulturnom, ekonomskom – industrijskom, poslovnom, bankovnom. Rezon javnih medija, medijskih slika, rječnika i sadržaja, također se mijenjaju.

Kriza država Evrope pred izbijanje Drugog svjetskog rata počela je desetak godina prije. U Jugoslaviji je milošću kralja uvedena samovlada, šestojanuarska diktatura 1929., sedam dana nakon toga Vatikan je u fašističkoj Italiji proglasio nezavisnost i suverenost na čelu sa papom (Citta del Vaticano), uz proglašenje katoličke religije državnom religijom. Uslijedilo je uvođenje religijskih vjenčanja kao i religijske nastave uz građansku kao obaveznim. Industrijski razvoj vojnih projekata bio je u porastu i dobivao je na značaju. Na radost ljubitelja filma 1930. prikazana je premijera filma «Na zapadu ništa novo». 1931. Španija je proglašena republikom, što će rezultirati građanskim ratom. Nakon prvobitnih poraza, svjetska finansijska kriza iznjedriće Hitlera koji mudrom slikom demokrate politiku NS pokreta i pristalica vodi ka javnoj političkoj pozornici Njemačke. Građanska odijela u javnosti zamijenile su vojne oznake i uniforme. U Njemačkoj 1933. pojavljuju se prvi koncentracioni logori, a svi oblici građanskog ali i vjerskog života nestaju. Crkva i religijski oblici života postoje samo u glavama manjih grupa i pojedinaca. Nacisti i propaganda postaju dio svakodnevnice kao i problemi oko područja i granica sa Poljskom, Čehoslovačkom, Austrijom, Francuskom.


Pod krovom Dejtonskog sporazuma umire narod i država


Dejtonskim uređenjem države nekoć samostalne, suverene i nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, a danas Bosne i Hercegovine svijet je sebi osigurao mir, a narodu države siguran nestanak i umiranje. K tome, uz njihov prećutni pristanak – jer Dejtonski mirovni sporazum, do danas nije ratifikovan niti potvrđen demokratskom procedurom od institucija države i društva kojega se isti uveliko tiče. Iz tog razloga Dejtonski mirovni sporazum, posmatran iz ugla međunarodnog prava, načinom kako je stvoren i gdje je stvoren, nametnut je sporazum kojim je nezavisna Bosna i Hercegovina - nekoć primljena u Ujedinjene nacije - doslovno razbijena i osuđena vremenu propadanja. Da neće biti u stanju da funkcioniše bilo je poznato od samog početka. Na sudbini jedne zemlje svjetski političari su po koji puta ubrali lovorike uspjeha kod svojih birača i građana. Građani Bosne i Hercegovine priključeni su na aparat za vještačko održavanje života, na neodređeno vrijeme. Da li će uspjeti preživjeti nametnute zakonsko-prostorne uslove i okvire „stanja kome“ u koje su doslovno bačeni, pokazaće vrijeme. Nakon četvrt stoljeća bh. društvo uslovno postavljeno pod krov Dejtonskog sistema pokazuje prve znake djelovanja staklene bašte. Ono što je za svijet dobro, pokazuje se da nije za državu i narod Bosne i Hercegovine. Na vlasti je etnička elita koja iz čistog konformiteta uslova i opće zaštite štiti i održava stanje kakvo jeste i koja u interesu međunarodne zajednice štiteći nametnuti Dejtonski sporazum sama potiče umiranje naroda, masovnih iseljenja, disfunkcionalnosti, općeg propadanja i raspada države. Znake pozitivnog rasta rezultata i razvoja bilježi jedino svjetovna i duhovna elita, vlast i birokracija. Odgovornost elita - političkih, vjerskih, privrednih , direktno najodgovornijih za sva dešavanja na političkoj razini, uključujući podjele i krize - ali i samog naroda kao cjeline sveukupnog građanskog i demokratskog potencijala – uveliko je dovedena u pitanje. Historija je bezbroj puta ukazala kolika može biti odgovornost vladara kao i njihov uticaj na opšti razvoj društva.


Međunarodna zajednica djeluje na principu interesa i odnosa snaga

Najnoviji događaji koji su najavili kraj rada Međunarodnog suda u Hagu pokazuju da uprkos dugogodišnjih suđenja presude koje je taj sud donio još uvijek ne vode konačnoj pravdi, miru i pomirenju.

Srbija je tokom 90-tih vojno poražena uz sudske presude povodom odgovornosti za počinjene zločine genocida u R BiH. Hrvatska je od Međunarodnog suda u Hagu proglašena zemljom agresorom na RBiH, te odgovornom državom za Udruženi zločinački poduhvat (UZP).[3]

Političke i ekonomske prilike određuju pravac kretanja svakog društva. Međunarodna zajednica živi na principima održavanja odnosa pri čemu su ti odnosi, običnom oku nekada i neprimjetni, veoma precizni i usklađeni po pravilima prirodne selekcije projicirane na sve oblike društvenih djelovanja u kojima samo jaki preživljavaju i opstaju. Civilizovani oblici ponašanja uveli su novinu u kojoj je uz projekte pokreta i oblika zaštite prirode zaštićeno, barem javno, i najslabije biće – čovjek. Ali ne uvijek i ne često. Od vijetnamskog rata na ovamo, pojavom novih oblika ratovanja i statistički civilno stanovništvo tokom ratnih dejstava strada više u odnosu na vojne ciljeve. Fenomen modernog ratovanja, razaranja gradova, progoni, ubijanje civilnog stanovništva i meta koje nisu vojni ciljevi, traje do danas i hitno zahtijeva nove oblike organizovanja i zaštite, kako na lokalnom tako i međunarodnom nivou. Nedosljednost ulaganja, neprovođenjem mjera samozaštite, ukidanjem potencijala vojnog stjecanja znanja i obrazovanja - društvo radi u korist vlastite štete. Jeftine proračune pojedina društva svjesno plaćaju najtvrđom valutom. Najzorniji primjer klasične neodgovornosti predstavlja narod Bosne i Hercegovine i nakon deset historijski preživjelih genocida.

(Nastavlja se)


Referenca

[1] https://hr.wikipedia.org/wiki/Hibridni_rat / https://en.wikipedia.org/wiki/Hybrid_warfare/ https://de.wikipedia.org/wiki/Hybridkrieg

[2] https://hr.wikipedia.org/wiki/Specijalni_rat

[3][3] https://bs.wikipedia.org/wiki/Udruženi_zločinački_poduhvat/ https://hr.wikipedia.org/wiki/Udruženi_zločinački_pothvat



This Page is Published on January 26, 2018 in the Web Magazine „ORBUS.ONE“


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.one
Page Construction: 26.01.2018 - Last modified:26.01.2018.
BALKAN AREA





ACTUA HOME PAGE