ORBUS.ONE TOP


AKTUA 2017  CRNO PO BIJELOM O SVEMU STO TIŠTI - OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME










ACTUA HOME PAGE
 

 

ORBUS
PRAVILNIK

AKTUA ARHIV

Jan. - 2017
Feb. - 2017
Mar. - 2017
Apr. - 2017
Maj  - 2017
Jun. - 2017
Jul. - 2017
Avg. - 2017
Sep. - 2017
Okt. - 2017
Nov. - 2017
Dec. - 2017

 


FHILOSOFICO IN CONTINUO





 

Central European Code Windows-1250

AKTUA 2017
NOVEMBAR-STUDENI 2017
PROČITAJTE NA NAŠIM STRANICAMA!

4499  
4498
PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (7. dio) Nihad FILIPOVIĆ
PLASTIČNI TITO - BALANSER U ŠTIKLAMA  - Lazar Stojanović, 1971., potpisuje film Plastični Isus. Priča je to o jednom mladiću, buntovniku, bez ideala i koji nikom, niti u šta vjeruje.  Bez dinara u džepu dolazi iz Zagreba u Beograd, sa namjerom da se bavi filmom. Djevojka Amerikanka ga ostavi, spetlja se sa nekom ženom čiji muž u inostranstvu radi, ona ga nakon malo šutne iz stana, on se ponovo ubaci preko sestre od muža te bivše sa kojom je petljao i na kraju balade muž one prve, vraća se iz inostranstva i u napadu ljubomore ubija mladog filmadžiju. Priču prati brojni dokumentarni snimci ustaša, četnika, Hitlera, Pavelića, Tita. Jugo vlasti su film doživjele kao kritiku tadašnjeg jugoestablišmenta (upravljačka elita društva) i posebno J.B. Tita, što je u osnovi tačno. Međutim, film ima i dublju poruku, a to je da - svaka vlast opterećena ideologijom, na sliku i priliku je jedna drugoj, da je to sve ista priča sa nijansama, i da sve što je prati takvu vlast: propagandna naracija, ideološka mantra itd., jeste tek paravan iza kojega se krije, Ničeovski kazano, volja za moć. Danas, tolike godine od pojave tog filma, prisjećajući se ideološke prašine koja se tom prilikom digla u jugoslavenskoj javnosti, a znajući kroz šta je sve prošla bivša jugoslavenska zajednica od tada do danas, čovjek ne može a da se ne otme jakom utisku kako je i koliko je Stojanović bio vidovit u njegovoj umjetničkoj imaginaciji. Tito je doista bio plastičan, ideološki supstrat Isusa,  sem što, za razliku od Isusa, čija je misija bila mir, a poruka istina i ljubav, ovaj naš jugoslavenski, u svojoj misiji osvaja mir laganjem, a narod motkom utjeruje u tor obećanog raja. Zato i jeste plastičan, nije izvoran, već je plastificirana verzija originala. Nego historija, osim što je tok koji zahvaća, nosi i kao “potrošni materijal” troši ljude, jeste i polje ambicija ljudi......
 
4497
FOKUS“ U FOKUSU - Zijad Bećirević
Priča o humanosti udruženja mladih Bosanske Dubice - Najmlađa humanitarna organizacija, bez boje i nacionalnih obilježja, skromno ali dostojanstveno obilježila prvu godišnjicu svoga rada i postojanja. Za samo godinu dana realizirali više kompleksnih humanitarnih programa i preko 20 akcija. Jedinstveni su po tome, što mladi volonteri udruženja dnevne tople obroke hrane korisnicima nose na kućnu adresu, što vjerujem ne čini ni jedna humanitarna organizacija u zemlji. Naredne godine proširuju svoje usluge na poslove u domaćinstvu i u servisiranju zdravstvenih i sličnih usluga. Za razliku od većine drugih mladih ljudi u BiH, od njih niko ne želi napustiti svoj rodni grad. Dubičko udruženje mladih “Fokus“ je našem fokusu, ali ne samo ovih dana kada obilježava godišnjicu svoga rada i postojanja već je svojim humanizmom i dobročinstvima bilo u fokusu cijele ove godine, ako uvijek ne kod onih koji dane dočekuju i ispraćaju puna stomaka, onda sasvim sigurno kod onih koji svakog dana u tačno određeno vrijeme čekaju da im dođe mladi čovjek sa osmijehom „Fokusa“ i donese dnevni topli obrok koji tako priželjkuju. Koliko je morala i društvene vrijednosti u novcu koji „Fokus“ pravi svojim dobrotvorstvom i daje siromašnim i unesrećenim, pomaže im da prežive, podignu se iz nevolje, proizilazi iz činjenice da „Fokus“ prvo mora napraviti marku, dolar, euro iz ničega, izvagati njenu kakvoću i vrijednost, pa je tek onda učiniti maksimalno uspješnom i dati je tamo gdje je najpotrebnije. Dok se drugi koji raspolažu sa ogromnim kapitalom, značajnim količinama novca i dragocjenosti, sve teže odlučuju odvojiti komad svoga bogatstva i dati ga siromašnim...... 
 
4496
DUBIČANI NA POSAVSKOM KORIDORU - Zijad Bećirević
Svim Dubičkim Bošnjacima i Hrvatima, ženama i muškarcima, koji nisu mogli ili htjeli napustiti svoje domove, i otići u svijet, srpski okupatori uveli su radnu obavezu, i prisilili ih da rade najteže fizičke poslove. Napravili su od njih robove 21. vijeka. Najteži vid radne obaveze Dubičana bilo je kopanje rovova i pravljenje utvrda na prvim borbenim linijama Posavskog koridora, u selu Krešpić- kod Brčkog. Činili su sve da ubiju istinu, a kada nisu uspjeli, pokušali su da ubiju nas, jer su shvatili da je istina u nama. Koliko su u tome uspjeli, pokazaće im duh vremena u kojem žive i koje dolazi. Teror srpskog agresora i njegove namjere, građani Bosanske Dubice mogli su osujetiti već prvih godina rata , jer su ranije od drugih osjetili njegovo djelovanje. Prvo ubistvo dogodilo se u Dubici još 23.8.1989. kada su dubički četnici, tek pristigli sa obuke u Srbiji, ubili dubičkog mesara Sulejmana Nezirevića, oca troje djece, samo zato što je bio musliman i išao petkom u džamiju. Bio je to prvi četnički zločin nakon II Svjetskog rata i uvod u novi genocid nad Bošnjacima. Početak terora nad Dubičanima - Već 1991. počeli su gorjeti poslovni objekti i kuće Dubičkih muslimana, učestalo privođenje uglednijih i uticajnijih građana pod izmišljenim optužbama, a 20. Septembra i 10.oktobra srušeni mostovi koji su grad i opštinu povezivali s Hrvatskom i bili izlaz u svijet. Oprezniji i iskusniji dubički muslimani osjetili su da im se radi o glavi i počeli bježati preko Une i Save, a nešto kasnije krenuli su i prvi organizovani izbjeglički konvoji. Svi nesrbi, Bošnjaci i Hrvati, koji nisu izašli te prve ili naredne godine, bili su šikanirani, i morali izvršavati radnu obavezu, različite teške poslove, na različitim mjestima. U radnu obavezu pozivani su i izvršavali je skoro pune tri godine i muškarci žene. U prvo vrijeme to je bilo obavljanje različitih fizičkih poslova u poljoprivredi društvenog sektora i za privatna lica srpske nacionalnosti na području opštine, a kasnije su slati i u druga područja...... 

 
4495
Predsjednički izbori u Sloveniji 2017: 
Pahor – test za slovensku političku desnicu
U drugom krugu izbora za predsjednika Republike Slovenije, koji će se održati u nedjelju, 12. novembra 2017.godine, Slovenija će izabrati svog petog demokratski izabranog predsjednika od proglašenja nezavisnosti 1991.godine. U drugi krug uvrstili su se Borut Pahor (
Dejan Židan i grupa birača) i Marjan Šarec (Lista Marjana Šareca). U prvom krugu Pahor je osvojio 47,21% glasova, Šarec 24,76%. Izlaznost na izbore bila je prilično niska i iznosila je svega 44,23%, birača sa pravom glasa bilo je 1.713.762. Pojava političkih start-upova - Politička nestabilnost, koju je prouzrokovala Pahorova vlada u periodu 0d 2008-2011.godine dovela je do prijevremenih izbora u jesen 2011.godine na kojima je pobijedila Pozitivna Slovenija (PS) ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića. Usprkos pobjedi na izborima Janković nije uspio sastaviti Vlade. Tada se na političkoj pozornici pojavila još jedna politička stranka Državljanska lista (DL) Gregora Viranta. Godine 2014. došlo je do pojave Stranke Mire Cerara, koja se kasnije preimenovala u Stranku modernog centra (SMC). Radi se o strankama, koje predstavljaju političke start-upe. To su novoformirane stranke sa inovativnom idejom i po pravilu sa kratkoročno razrađenom strategijom u neizvjesnim okolnostima, što donosi visok izborni rezultat.......
 
4494
PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (6.dio) – Nihad Filipović
J.B. TITO ZA POČETNIKE - U petom nastavku serije tekstova na temu “Prepoznavanja bošnjaštva”, kroz vizuru identitetskog prepoznavanja posebnosti bošnjačkog naroda, ukazano je na neka pozitivna postignuća totalitarne komunističke vlasti, odnosno, kako se to paušalno označava u svakodnevnoj komunikaciji, Titove vlasti ili titoizma, koje smo kao takve imali u Jugoslaviji i Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, u period nakon Drugog svjetskog rata, pa do kraja 1980-tih i početka 1990-ih, kada se taj sistem, napušta, a jugoslavensko društvo pokušava transformaciju na tržišnu ekonomiju i demokratski pluralni politički sistem. Pomenuto je konačno priznanje narodne posebnosti bosanskim muslimanima 1970., pomenuto je vraćanje bosanskog teritorijalnog integriteta uništenog sporazumom Cvetković-Maček iz 1939., i kasnije uspostavom tz. Nezavisne Države Hrvatske, pomenuta je sekularizacija društva (bez koje nema elemenata građanskog u društvu), edukacija naroda (bez koje nema narastanja demokratske svijesti u društvu) i pomenuta je emancipacija žena (kao sine qua non tj. uvjet bez kojega ne ide, prirodna mjera emancipacije društva, nešto bez čega nema i nije moguće govoriti o društvu oslobođenom seksističke paradigme). Obzirom da je već konstatirano, kako je nesposobnost kritičke percepcije historije, ozbiljan društveni problem u Bosni, jer ta naša nespremnost da se suočimo sa nekim teškim i neprijatnim istinama o vremenu iza nas, sužava nam vidike u traženju rješenja za sasma novo vrijeme i odnose u vremenu koje gradimo danas; ...........
 
4493
PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (5. dio) - Nihad FILIPOVIĆ
KRITIČKA PERCEPCIJA HISTORIJE KAO UVJET DRŽAVOTVORNE SVIJESTI BOŠNJAKA
Vraćajući se ovdje na situaciju u kojoj su historijskim tokom bačeni bosanski muslimani nakon Drugog svjetskog rata, historijske istine radi, treba kazati: komunističke vlasti, službenim “pečetiranjem” procesa nacionaliziranja muslimana, 1971. godine čine presudan administrativni korak u ubrzanju tog procesa, gdje nakon tog čina, broj Muslimana drastično raste iz popisa u popis (znatno iznad stvarnog demografskog rasta). Taj potez komunističkih vlasti iz 1971. godine (makar i zakasnio i pod pogrešnom narodnom nominacijom), kod kolebljive, historijskim iskustvom i poukama zaplašene i oprezne muslimanske narodne mase, psihološki je, da tako kažem, deblokirao neke kolektivne strahove muslimana i ohrabrio ih da se slobodnije javno očituju kao poseban narod; to je naime značilo službeno (državno-administrativno) legitimiranja njihovog posebnog narodnog osjećaja, tako da nakon se 1971., Muslimani osjećaju komotnijim i slobodnijim javno legitimirati narodnu posebnost, i to se jasno uočava u rezultatima svih narednih popisa stanovništva u Jugoslaviji, odnosno Republici Bosni i Hercegovini.
Iz dole priloženog tabelarnog pregleda izjašnjavanja građana po popisima u RBiH nakon Drugog svjetskog rata, od prvog 1953. do posljednjeg 1991., (nakon čega slijedi rat 1992.-1995.), transparentno je uočljiv trend kretanja popisnih kategorija i radikalan rast Muslimana u ukupnoj broju stanovnika RBiH.....
 
4492


Uspješno okončan drugi dan Marša mira-Kotor Varoš
Danas je uspješno okončan drugi dan Marša mira – Tihi hod za veliku bol.
Današnja dionica je duga 30-ak kilometara od Bešpelja do Šapana uz rijeku Ugar, putem kojim je nekada prošla kolona na putu spasa prema slobodnoj teritoriji grada Travnika. Učesnici marša mira nekoliko puta su se zaustavljali na trasi puta i od ljudi koji su 1992. godine prošli tim putem saznali šta se dešavalo na tim mjestima. U mjestu Ugrić je proučen Jasin pred duše šehida Turan Namke, Berbić Emke i Bečilić Safeta, koji su iz zasjede srpske vojske ubijeni na ovom mjestu. Već nekoliko godina bošnjačke organizacije i udruženja  organiziraju  Marš mira  kao podsjećanje na napuštanje posljednje slobodne teritorije u Kotor Varošu, odnosno sela Večića, gdje su malobrojni i slabo naoružani mještani Večića i okolnih sela pružili herojski otpor daleko nadmoćnijem neprijatelju koji nije birao sredstva i načine da u potpunosti uništi i selo i sve što se u njemu nalazi. Nakon što je nastalo hrane i osnovnih životnih potrepština donesena je teška odluka da se napusti rodna gruda i krene na put pun neizvjesnosti, na tom putu preko 160 ljudi nije dočekalo da ugleda slobodnu teritoriju Travnika, jer su  ubijeni ili zarobljeni  u zasjedama srpske vojske, a nakon toga ukopani u masovne grobnice za kojima porodice još tragaju. Civilno stanovništvo je autobusima UNHCR-a uz raznorazna maltretiranja i pljačkanja deportovano do slobodne teritorije na Vlašiću.....
 

4491


BIHAĆKI STARAČKI DOM VILLA „ADRIANA“ - Zijad Bećirević
U BiH je sve veći broj ljudi trećeg doba, kojima u nekom od državnih ili privatnih staračkih domova treba mnogo više nego samo siguran krevet. To su više nego ozbiljno shvatili u ekskluzivnom bihaćkom domu Villa Adriana, u kojem smo nedavno posjetili svoje prijateljice, štićenike doma- Šemsu Bećirević i Muhibu Pezić. Populacija u BiH je sve starija, a time je sve veća potreba za smještaj starijih u domovima, koji trebaju siguran krevet za treće doba. Danas niko, pa ni Google, ne zna koliko ima staračkih domova u BiH, niti je to do nedavno koga zanimalo. Znalo se za državne staračke domove Sarajeva, Banja Luke, Tuzle,Travnika, Prijedora, Sanskog Mosta, Doboja, Trebinja... Privatnih nije bilo. Činjenica je da su smještajni kapaciteti za starije osobe u državnim domovima uglavnom popunjeni, i u njima se svakodnevno traži mjesto više, pa mnogi od njih uvode liste čekanja. Kao da stariji mogu i imaju vremena čekati.  Sve veći interes vlada za otvaranje privatnih domova za smještaj starijih, jer to postaje veoma unosan biznis. U takvim okolnostima se sve brže prevazilazi predrasuda po stereotipu da se u staračke domove smještaju samo oni koji  su napušteni i nemaju nikog svog. Privatni domovi su, u sve većem broju, zaista prijatna mjesta za boravak. Po mnogo čemu su luksuz i u njima se mjesto i krevet prodaju za dobre pare. Neki od njih su apartmanskog tipa različitih kapaciteta, a pored redovnih usluga pružaju usluge frizera, kozmetičara, pedikera, manikira, a posebna pažnja posvećuje se polupokretnim i nepokretnim osobama. Jedan od takvih luksuznih privatnih domova sa bogatom ponudom je Villa „Adriana“ u Bihaću.....
01.11.2017.

4490
D E M O K R A T S K I  K O M P A S - KO JE JAMIO, JAMIO - Piše: Hamdo ČAMO
Da glad ne poznaje entitetske granice, vjeru i naciju ukazuju sve duži redovi broja korisnika koji je u porastu i stotinjak narodnih kuhinja po državi u okruženju. Djeca, starci, borci i penzioneri najugroženiji. Pitanje života i smrti je jedan ili nijedan obrok dnevno. Dobar odgoj nalaže da se čovjek prvo pozabavi sobom, da uzme metlu i počisti ispred svojih vrata. Metući, um se bistri, širi, poima jasnije i čistije od tla koje se čisti, za razliku od onih koji svoje smeće vole gurati pod tepih. Tako, gurni ovaj, gurni onaj i smeća se nakupi a valja živjeti u njemu; svi koji znaju pisati u ime skrivača pišu čitko i naširoko kako je sve čisto, te svjetinu stanu uvjeravati kako slabo vidi.
Na prostorima gdje je sve manje avlija jer ih ljudi napuštaju, perspektiva kažu otišla nekako u koso u odnosu na kojih zadnjih dvadesetak godina, pa se narod stao pitati šta se promijenilo. Promijenilo se sve, a najviše ono „na kraju mjeseca“ i što narod najbolje zna da opiše: „Ko je jamio, jamio“. Ko nije, danas gladuje. I u ratu je bilo gladi, samo ne ovakve. Za spas duša, djece i kako se ko snašao i odbranio ono malo avlije, izostala su priznanja, zlatne kašike, ugodan život, penzije, čak i medalje. Koliko boraca znate sa medaljom? Ne samo da nemaju za život, već nikada nisu dobili ni komad običnog željeza. Da se zna, da se zaboravi, kao da ništa nije bilo. Sve što je upućivalo na državnost Bosne i Hercegovine, ukinuto je. Ukinute su zastave, novac, himna, granice, a smisliće se još ponešto. Ko da se u ovom jadu pita još za odgovornost.
i....
30.10.2017.
4489
UDAR NA BIH PRAVOSUĐE - Zijad Bećirević
Udari na BH pravosuđe se nastavljaju još organizovanije i oštrije, s ciljem da se obori na koljena, nad njim uspostavi puna dominacija i od njega napravi poslušnik. U nemogućnosti da to ostvare referendumom, vlasti Rs sa pomagačima pokušavaju to ostvariti preko Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, uz asistenciju Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica Rs. Za to im je potreban prijeki sud, koji će eliminisati sve one u pravosuđu, koji  se odupiru pritiscima korumpirane vlasti i žele da rade pošteno. Ima li BiH snaga da se odupre ovako snažnim neprijateljskim udarima? Ima li snaga da se neprijatelj zaustavi? U postdejtonskoj BiH ništa nije ni idealno ni sveto, da se možemo na to zaklinjati. Nije država, pa nije ni sudstvo. Nije ni sudstvo, koje je nakon agresije podnijelo najveći teret u obnovi sistema vladavine prava, a u posljednjoj dekadi Dejtonske BiH srpski i hrvatski separatisti predvođeni Dodikom i Čovićem guraju ga na margine, pritišću uza zid i razapinju na stub osude i srama, i to oni koji kod nas vedre i oblače, a u drugim državama svijeta ne bi im se pružila prilika da se oglase, već bi bili na izdržavanju zaslužene kazne. Sudski sistem BIH - Svaka demokratska država počiva na tri stuba vlasti: Zakonodavnoj, Izvršnoj i Sudskoj. Na isti način je organizovana država BiH, ali su svi stubovi ograđeni bodljikavom žicom koju su postavili okupatori, sada “garanti“,  a dodatno “osigurala“ međunarodna zajednica nakaradnim Dejtonskim uređenjem. Srce svakog pravosudnog sistema je nezavisno i nepristrasno sudstvo, koje garantira zaštitu ljudskih prava po međunarodnim standardima. BiH pravosuđe to još uvijek nije u mogućnosti, jer je u stegama secesionističke politike. Treba mu pomoć zakonodavne i izvršne vlasti i slobodan rad bez pritiska, da se vrati povjerenje građana, a toga još nema i kako izgleda još dugo neće biti....
30.10.2017.
4488
PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (4.Dio) - Nihad FILIPOVIĆ
BOŠNJACI I NACIONALIZIRANJE BOSNE
Ranije u ovome tekstu smo vidjeli da je i nakon osmanske okupacije Bosne, ostala živjeti u narodu tradicionalna svijest koja se u osnovi svodila na: nama naša vjera, a vama vaša, i mirna Bosna. To je duhovnost koja prati bosanski narod sva tri vjerozakona, sve do otpočinjanja procesa nacionaliziranja sredinom devetnaestog stoljeća, kada se politički jedan bosanski narod, pod uticajem propaganda i “misionarskog” rada agenata iz Beograda i Zagreba, cijepa po religioznim linijama. Jasno, (i to je ovdje ključno, a često i najčešće se previđa), morale su postojati i potrebne socijalne pretpostavke i odgovarajući historijski kontekst, da bi taj tok prevladao i pridobio podršku bosanskih pravoslavnih, katolika, pa i dijela muslimana, ali je činjenica, da od tog vremena, traje srbsko-hrvatski intervencionizam i mešetarenje u Bosni. To traje kroz čitavo naredno, dvadeseto stoljeće i evo se produžava i u dvadeset i prvom, mada sada u novim prilikama i odnosima u vremenu. Kao rezultat tog procesa, kod bosanskih katolika i pravoslavnih razvija se, državno, putem kulture i obrazovanja, i crkveno posredovana protumuslimanska svijest, pa i mržnja na muslimane. Vremenom, najveći dio bosanskih pravoslavnih i katolika, prepoznavši se i identificirajući se sa pravoslavnom odnosno katoličkom masom u centrima izvan Bosne, koji centri onda postaju stožer njihovog posebnog i domovinskog i narodnog i nacionalnog osjećanja i očitanja, duhovno, i to naročito politički, odrođuju se od Bosne. Za takve Bosna u konačnici postaje tek geografski toponim....
 
4487
Makedonija - Lokalni izbori 2017 : Građani vratili 'ukradenu' državu i demokraciju - IFIMES
Lokalni izbori u Republici Makedoniji bili su test za novu Vladu Republike Makedonije, ali i za građane, koji su ponovno odlučivali između demokracije i autoritarizma odnosno o budućnosti Makedonije. Oba politička bloka (SDSM i VMRO-DPMNE) u izbornoj kampanji vodili su žestoku političku borbu da uvjere građane Republike Makedonije, da li nastaviti političke promjene započete 11.decembra 2016.godine kada su održani prijevremeni parlamentarni izbori, koji su doveli do svrgavanja režima Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE) ili će doći do eventualnog povratka na stare pozicije u kojima je apsolutni gospodar Makedonije bio dvojac Nikola Gruevski – Sašo Mijalkov i VMRO-DPMNE. Građani Makedonije sa uvjerljivom većinom su se na lokalnim izborima opredijelili da žele slobodu, bolju budućnost i nastavak promjena i reformi što predstavlja snažan impuls i podršku za novu Vladu Republike Makedonije. Građani Makedonije su pokazali da se može bez nasilja sa olovkom u ruci na biračkom mjestu srušiti režim Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE. Većinskim povjerenjem, kojeg su izrazili prema vladajućoj koaliciji okupljenoj oko SDSM definitivno su porazili režim Gruevskog i započeli novu epohu u kojoj više neće biti nezakonitog prisluškivanja, kriminala, korupcije, nepotizma, kontroliranih medija, enormnog siromaštva, masovna iseljavanja iz države i straha među građanima....
 
4486
GASI SE HAŠKI SUD -  Zijad Bećirević
Uspjeh ili neuspjeh Haškog suda u BiH? - Haški sud, nakon 24 godine rada, krajem ove godine prestaje sa radom. Od 161 procesiranog slučaja, uz slučaj Miloševića, koji je zbog njegove smrti okončan bez donošenja presude, dva najvažnija predmeta, predmet Radovana Karadžića i Ratka Mladića još nisu okončana. Konačna presuda Mladiću najavljena je za 22. Novembar o.g., a Radovanu Karadžiću tek za 3 godine. Prvostepenom presudom Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora, a drugostepenu treba donijeti Apelaciono vijeća Haškog suda. Nadležnost Haškog suda za sve slučajeve koji nisu okončani, prenosi se na domaće sudove. Haški sud je osnovan 25.5.1993. godine Rezolucijom UN Br. 827 kao sud UN pod imenom ICTY – Internacional Criminal Tribunal for the Former Jugoslavija – MKSJ- Međunarodni krivični sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, sa sjedištem u Haagu (Holandija). Zapošljavao je 1.200 radnika. Prvi Predsjednik suda bio je Antonio Cassese (Italija) od 1993 do 1997, a poslije njega Gabrielle Kirk-Mc Donald (USA) 1997 - 1999, Claudie Jorda (Francuska) 1999 - 2003, Theodor Meron(USA) 2003- 2005, Fausto Pogar (Italija) 2005 – 2008, Patrick Lipton Robinson (Jamajka) 2008- 2011, pa drugi put Theodor Meron (USA) 2011 do 2015, Carmel Agius (Malta) 2015- do danas....
 
4485
ZA ŽIVOT, ZNANJE, STABILNOST, PROSPERITET I MIR
BOSNA I HERCEGOVINA POMORSKA DRŽAVA - Nešad Alikadić

Bosna i Hercegovina nakon razdruživanja pomorske države SFRJ i nakon održanog referenduma o osamostaljenju 1. marta 1992. godine, nastavlja kao članica UN postojati kao samostalna, međunarodno priznata, suverena i pomorska država.
(i) Jugoslavensko obalno more je bilo jedinstvena cjelina i sastojalo se od dijelova unutrašnjeg i teritorijalnog mora, te epikontinentalnog pojasa, a prostiralo se sve do morske granice sa Italijom koja je bila povučena prema Ugovoru sklopljenom 8 Januara 1968., izmedju Italije i Jugoslavije o Razgraničenju Epikontinentalnog pojasa između dvije države u Jadranskom moru.
(ii) Jurisdikciju nad Jugoslavenskim morem su obavljale savezne vlasti SFRJ, a sve republike koje su bile u sastavu Jugoslavije su obavljale svoje pomorske funkcije slobodno i neometano i ostvarivale su direktnu (neposrednu) povezanost sa otvorenim morem (međunarodnim vodama). Bosna i Hercegovina je također za svoje potrebe sagradila Luku Ploče (ŽTO BiH i Energoinvest), i lučko postrojenje za industriju Šipad u Šibeniku, a što je najvažnije ima 24 km dugačku obalu u Neumskom i Malostonskom zalivu....
 
4484


VAMPIRSKI PIR NAD SJENIMA ISTINSKE SVETICE, BOSANSKE KRALJICE KATARINE - Marjan Hajnal
Nije na Bobovcu mjesto zastavama HVO, niti je Bobovac hrvatski, niti se na njemu treba obilježavati pogibija askera yeni-sara (janičara)
Potpuna i objektivna informiranost o osnovnim povijesno-kulturološkim karakteristikama nastanka, razvoja i pada srednjevjekovnog kraljevskog grada Bobovac od velikog je značaja za pravilno sagledavanje pozadine nedavno probuđenog interesovanja Katoličke crkve za obilježavanje datuma smrti bosanske kraljice Katarine Vukčić Kosača. Sudeći samo po vanjskim znacima, ta manifestacija je sve drugo samo ne služi na čast istini o samoj kraljici Katarini, a još manje je na čast Bosni i njenoj povijesti. I petnaesta po redu manifestacija pod nazivom „ Molitveni dan za domovinu Vrhbosanske nadbiskupije i hodočašće na Bobovac katolika pripadnika Ministarstva obrane, Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i redarstvenih snaga“ nije praćena niti jednim ljiljanom koji je zaštitni znak Dobrih Bošnjana, ali se zato među šahovnicama vijorila i zastava HVO. Da stvar bude gora, učešće na toj manifestaciji uzeli su i pripadnici regularne Armije.  I sve se to događa neposredno uz dane tužnog sjećanja na zločin HVO počinjen 23.10.1993. na Stupnom dolu kod Vareša nad 38 civila muslimana, mještana tog kraja. Očigledno je da inicijatoru manifestacije nadbiskupu Vrhbosanske nadbiskupije Vinku Puljiću nije cilj samo da katolicizira bosansku historiju već i da dodatnom demonstracijom sile kroz bestidno paradiranje pripadnika terorističke genocidne paravojne HVO dokazuje da rat nije završen. .....

 


Pogledajte naše arhivirane stranice na serveru sa dosta interesantnog materijala.
 

 

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

Cijenjeni posjetioci, vulgarni tekstovi koji verbalno vrijeđaju: vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir. 
Također, nepotpisane reakcije ne uzimaju se u obzir, jer tako pišu samo ljudi bez savjesti i kukavice, a oni nas ne interesuju.
 
Vaše reakcije šaljite na email: info@orbus.one


Page Construction: 01/11/2016 - Last modified:17/11/2017