ORBUS.ONE TOP


AKTUA 2017  CRNO PO BIJELOM O SVEMU STO TIŠTI - OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME










ACTUA HOME PAGE
 

 

ORBUS
PRAVILNIK

AKTUA ARHIV

Jan. - 2017
Feb. - 2017
Mar. - 2017
Apr. - 2017
Maj  - 2017
Jun. - 2017
Jul. - 2017
Avg. - 2017
Sep. - 2017
Okt. - 2017
Nov. - 2017
Dec. - 2017

 


FHILOSOFICO IN CONTINUO





 

Central European Code Windows-1250

AKTUA 2017
NOVEMBAR-STUDENI 2017
PROČITAJTE NA NAŠIM STRANICAMA!

4502


DEJTONSKA REPUBLIKA SRPSKA MORA NESTATI - Zijad Bećirević
U BiH je za 20 godina pronađeno 550 masovnih i preko 3000 pojedinačnih grobnica.
Najviše na području Prijedora i Srebrenice, gdje su nad Bošnjacima počinjeni genocidi.
Ovih dana otkrivene su dvije nove masovne grobnice u Vlasenici.
Tokom agresije na BiH nestalo je 32.000 osoba, od kojih je do danas pronađeno 25.000, a identifikovano 23.000.
Traga se se za još 7.000 osoba. Time je BiH postala država sa najviše masovnih grobnica na svijetu.
 Na tim grobnicama stvorena je genocidna Republika srpska.
Svaka stopa te zemlje natopljena je Bošnjačkom krvlju.
Svi znamo da niko svoju kuću, svoj dom, u kojem će se rađati djeca i odgajati potomstvo, ne gradi na grobu.
Može li Republika srpska, nastala na bošnjačkoj krvi, na masovnim grobnicama koje se i danas otkrivaju i otkopavaju, podizati svoje potomstvo na ovolikom broju masovnih bošnjačkih grobnica, posijanih širom BiH i vidljivih na predstavljenoj mapi?

 

4501
PRESUDA MLADIĆU OTKRIVA DETALJE PRIKRIVA SUŠTINU - Zijad Bećirević
Kao i sve prethodne presude Haškog suda i ova presuda Mladiću, za najsvirepije zločine koje poznaje ljudski rod, otkriva detalje događanja u BiH od 1992 do 1995, ali prikriva notornu istinu da je na BiH izvršena agresija, da su je počinili Srbija a potom Hrvatska, uz asistenciju internacionalne zajednice i da su najveći stradalnici Bošnjaci. Internacionalna zajednica je bez griže savjesti dopustila Srbiji da uradi ono što je uradila. Nespremnost internacionalne zajednice da stvari i događaje postavi na pravo mjesto i nazove pravim imenom je neodgovornost i licemjerje.
Haški sud je individualnim presudama doprinjeo rasvjetljavanju istine o ratnim stradanjima u BiH 92-95, ali je prećutio odgovornost za genocidne zločine koji su se dogodili širom BiH od maja 92. i izbjegao ukazati na umiješanost i odgovornost Srbije i internacionalne zajednice. Doživotni zatvor srpskom “heroju” Ratko Mladić, general JNA i Komandant VRs, oglašen je krivim za 10 od 11 tačaka optužbe i osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Osuđen je za najstrašnije zločine koje čovječanstvo poznaje. Oslobođen je po prvoj tački optužnice za genocid počinjen u Prijedoru, Ključu, Kotor Varoši, Sanskom Mostu i Vlasenici. Presuda dolazi u vrijeme kada se počinjeni zločini veličaju, a njihovi počinioci nazivaju srpskim herojima. Haški sud je odradio i ovaj dio svog posla, završio poglavlje Mladić, na koje po završetku žalbenog postupka, kroz godinu dvije, treba staviti samo tačku. Donesenim presudama Tribunal je predočio šta se u BiH dogodilo od 92 do 95, dokumentovano to sa hiljadama stranica i svjedočenja, ali izbjegao sukobe nazvati agresijom i uprijeti prst u agresore Srbiju sa Rs, kreatore, nosioce i izvršioce genocidne politike. Svođenjem odgovornosti srpskog agresora na individualne, civilni i vojni vrh srbijanske politike iz 90-ih godina prošlog vijeka ostaje skriven i zaštićen od svake odgovornosti, oslobođen sankcija...... 
 
4500
SUDBONOSNE PRESUDE HAŠKOG SUDA - Zijad Bećirević
Izricanjem presuda u procesu generalu Ratku Mladiću, koja se očekuje 22. Novembra i u predmetu “Prlić i ostali“, koja se očekuje 29. Novembra - Haški sud može opravdati povjerenje, sačuvati dostojanstvo i vjeru u pravdu ili pasti, izgubiti povjerenje i do kraja srušiti ugled najznačajnije sudske instance u svijetu. Počelo je sudbonosno odbrojavanje posljednjih dana u mjesecu novembru ove godine, u kojima će Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju - Haški Tribunal, nakon višegodišnjeg vođenja sudskih procesa, izreći svoje najvažnije presude:
1. Prvostepenu - Zapovjedniku vojske bosanskih Srba generalu Ratku Mladiću za zločine počinjene u BiH od 1992 – 1995.g. okvalifikovane kao: genocid, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, premještanje i zločin protiv čovječanstva.
2. Drugostepenu (po žalbenom postupku) političkom vrhu tzv. Herceg-Bosne u slučaju „Prlić i ostali“ ( J. Prlić, B. Stojić, S. Praljak, M. Petković, V. Ćorić, B. Pušić) za udruženi zločinački poduhvat, u koji su pored optuženih sudjelovali F. Tuđman, G. Šušak, J. Bobetko i M. Boban. To su osobe koje su pripremale, vodile, poticale, učestvovale, izvršile, provele, udruženi zločinački poduhvat.
Postupak protiv Radovana Karadžića, vođe bosanskih Srba, koji je prvostepeno osuđen na 40 godina, je u žalbenoj fazi pred tzv. Mehanizmom suda (IMSJ). U više slučajeva pokazalo se da prvostepene presude nisu značile mnogo, jer u ponovljenom postupku, najčešće zbog političkog uticaja sa strane, budu preinačene i za žrtve razočaravajuće...... 
 
4499
HOMMAGE SARAJEVU - Nikola Šimić Tonin
Pod motom “Grad u teatru, teatar u gradu”, od 16. do 24. studenog u Brčkom će se održati 34. susreti kazališta na kojim će, u natjecateljskom dijelu, biti izvedeno osam predstava iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Festival je 16. studenog otvorila predstava “Sve se nekako preživi, osim smrti”, redatelja Dine Mustafića, u izvedbi Narodnog pozorišta Sarajevo. Selektor ovogodišnjih susreta Almir Bašović u Izvještaju selektora, između ostalog, naveo je: “’Sve se nekako preživi, osim smrti’ jeste jedna vrsta hommagea gradu Sarajevu. Porodica kao egzistencijalni osnov u ovoj se predstavi tretira upravo preko različitih vremenskih perspektiva likova koje se upisuju u sliku grada, a dramska napetost se suptilno gradi na odnosu među generacijama, ali i na odnosu ‘Sarajevo nekada – Sarajevo sada’”. Rasute krhotine života kupe se u jednu sliku – Sarajevo, i pamti se jedan jedini lik predstave, pamti se Sarajevo – glavni lik predstave – Sarajevo. Glumci ne glume, glumci daju govor, dušu glavnom liku – Sarajevu. Govore njegovu tugu, stradanja, radosti, bezizlaze, patnje, zapitanosti, tragedije… ekavica daje potpunost donesene slike. Upotpunjuje je. Suvremena predstava, vrvi vizualnim i glazbenim efektima, aktualna i dnevna, sarkastična i bolna, tragikomična… a neupitno bosanska, sa onim neupitnim bosanskim humorom, crnim humorom da crnji biti ne može, na momente se doima poemom, angažiranom poezijom, poezija se pretvara u dramski tekst i obratno......
 
4498
PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (7. dio) Nihad FILIPOVIĆ
PLASTIČNI TITO - BALANSER U ŠTIKLAMA  - Lazar Stojanović, 1971., potpisuje film Plastični Isus. Priča je to o jednom mladiću, buntovniku, bez ideala i koji nikom, niti u šta vjeruje.  Bez dinara u džepu dolazi iz Zagreba u Beograd, sa namjerom da se bavi filmom. Djevojka Amerikanka ga ostavi, spetlja se sa nekom ženom čiji muž u inostranstvu radi, ona ga nakon malo šutne iz stana, on se ponovo ubaci preko sestre od muža te bivše sa kojom je petljao i na kraju balade muž one prve, vraća se iz inostranstva i u napadu ljubomore ubija mladog filmadžiju. Priču prati brojni dokumentarni snimci ustaša, četnika, Hitlera, Pavelića, Tita. Jugo vlasti su film doživjele kao kritiku tadašnjeg jugoestablišmenta (upravljačka elita društva) i posebno J.B. Tita, što je u osnovi tačno. Međutim, film ima i dublju poruku, a to je da - svaka vlast opterećena ideologijom, na sliku i priliku je jedna drugoj, da je to sve ista priča sa nijansama, i da sve što je prati takvu vlast: propagandna naracija, ideološka mantra itd., jeste tek paravan iza kojega se krije, Ničeovski kazano, volja za moć. Danas, tolike godine od pojave tog filma, prisjećajući se ideološke prašine koja se tom prilikom digla u jugoslavenskoj javnosti, a znajući kroz šta je sve prošla bivša jugoslavenska zajednica od tada do danas, čovjek ne može a da se ne otme jakom utisku kako je i koliko je Stojanović bio vidovit u njegovoj umjetničkoj imaginaciji. Tito je doista bio plastičan, ideološki supstrat Isusa,  sem što, za razliku od Isusa, čija je misija bila mir, a poruka istina i ljubav, ovaj naš jugoslavenski, u svojoj misiji osvaja mir laganjem, a narod motkom utjeruje u tor obećanog raja. Zato i jeste plastičan, nije izvoran, već je plastificirana verzija originala. Nego historija, osim što je tok koji zahvaća, nosi i kao “potrošni materijal” troši ljude, jeste i polje ambicija ljudi......
 
4497
FOKUS“ U FOKUSU - Zijad Bećirević
Priča o humanosti udruženja mladih Bosanske Dubice - Najmlađa humanitarna organizacija, bez boje i nacionalnih obilježja, skromno ali dostojanstveno obilježila prvu godišnjicu svoga rada i postojanja. Za samo godinu dana realizirali više kompleksnih humanitarnih programa i preko 20 akcija. Jedinstveni su po tome, što mladi volonteri udruženja dnevne tople obroke hrane korisnicima nose na kućnu adresu, što vjerujem ne čini ni jedna humanitarna organizacija u zemlji. Naredne godine proširuju svoje usluge na poslove u domaćinstvu i u servisiranju zdravstvenih i sličnih usluga. Za razliku od većine drugih mladih ljudi u BiH, od njih niko ne želi napustiti svoj rodni grad. Dubičko udruženje mladih “Fokus“ je našem fokusu, ali ne samo ovih dana kada obilježava godišnjicu svoga rada i postojanja već je svojim humanizmom i dobročinstvima bilo u fokusu cijele ove godine, ako uvijek ne kod onih koji dane dočekuju i ispraćaju puna stomaka, onda sasvim sigurno kod onih koji svakog dana u tačno određeno vrijeme čekaju da im dođe mladi čovjek sa osmijehom „Fokusa“ i donese dnevni topli obrok koji tako priželjkuju. Koliko je morala i društvene vrijednosti u novcu koji „Fokus“ pravi svojim dobrotvorstvom i daje siromašnim i unesrećenim, pomaže im da prežive, podignu se iz nevolje, proizilazi iz činjenice da „Fokus“ prvo mora napraviti marku, dolar, euro iz ničega, izvagati njenu kakvoću i vrijednost, pa je tek onda učiniti maksimalno uspješnom i dati je tamo gdje je najpotrebnije. Dok se drugi koji raspolažu sa ogromnim kapitalom, značajnim količinama novca i dragocjenosti, sve teže odlučuju odvojiti komad svoga bogatstva i dati ga siromašnim...... 
 
4496
DUBIČANI NA POSAVSKOM KORIDORU - Zijad Bećirević
Svim Dubičkim Bošnjacima i Hrvatima, ženama i muškarcima, koji nisu mogli ili htjeli napustiti svoje domove, i otići u svijet, srpski okupatori uveli su radnu obavezu, i prisilili ih da rade najteže fizičke poslove. Napravili su od njih robove 21. vijeka. Najteži vid radne obaveze Dubičana bilo je kopanje rovova i pravljenje utvrda na prvim borbenim linijama Posavskog koridora, u selu Krešpić- kod Brčkog. Činili su sve da ubiju istinu, a kada nisu uspjeli, pokušali su da ubiju nas, jer su shvatili da je istina u nama. Koliko su u tome uspjeli, pokazaće im duh vremena u kojem žive i koje dolazi. Teror srpskog agresora i njegove namjere, građani Bosanske Dubice mogli su osujetiti već prvih godina rata , jer su ranije od drugih osjetili njegovo djelovanje. Prvo ubistvo dogodilo se u Dubici još 23.8.1989. kada su dubički četnici, tek pristigli sa obuke u Srbiji, ubili dubičkog mesara Sulejmana Nezirevića, oca troje djece, samo zato što je bio musliman i išao petkom u džamiju. Bio je to prvi četnički zločin nakon II Svjetskog rata i uvod u novi genocid nad Bošnjacima. Početak terora nad Dubičanima - Već 1991. počeli su gorjeti poslovni objekti i kuće Dubičkih muslimana, učestalo privođenje uglednijih i uticajnijih građana pod izmišljenim optužbama, a 20. Septembra i 10.oktobra srušeni mostovi koji su grad i opštinu povezivali s Hrvatskom i bili izlaz u svijet. Oprezniji i iskusniji dubički muslimani osjetili su da im se radi o glavi i počeli bježati preko Une i Save, a nešto kasnije krenuli su i prvi organizovani izbjeglički konvoji. Svi nesrbi, Bošnjaci i Hrvati, koji nisu izašli te prve ili naredne godine, bili su šikanirani, i morali izvršavati radnu obavezu, različite teške poslove, na različitim mjestima. U radnu obavezu pozivani su i izvršavali je skoro pune tri godine i muškarci žene. U prvo vrijeme to je bilo obavljanje različitih fizičkih poslova u poljoprivredi društvenog sektora i za privatna lica srpske nacionalnosti na području opštine, a kasnije su slati i u druga područja...... 

 
4495
Predsjednički izbori u Sloveniji 2017: 
Pahor – test za slovensku političku desnicu
U drugom krugu izbora za predsjednika Republike Slovenije, koji će se održati u nedjelju, 12. novembra 2017.godine, Slovenija će izabrati svog petog demokratski izabranog predsjednika od proglašenja nezavisnosti 1991.godine. U drugi krug uvrstili su se Borut Pahor (
Dejan Židan i grupa birača) i Marjan Šarec (Lista Marjana Šareca). U prvom krugu Pahor je osvojio 47,21% glasova, Šarec 24,76%. Izlaznost na izbore bila je prilično niska i iznosila je svega 44,23%, birača sa pravom glasa bilo je 1.713.762. Pojava političkih start-upova - Politička nestabilnost, koju je prouzrokovala Pahorova vlada u periodu 0d 2008-2011.godine dovela je do prijevremenih izbora u jesen 2011.godine na kojima je pobijedila Pozitivna Slovenija (PS) ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića. Usprkos pobjedi na izborima Janković nije uspio sastaviti Vlade. Tada se na političkoj pozornici pojavila još jedna politička stranka Državljanska lista (DL) Gregora Viranta. Godine 2014. došlo je do pojave Stranke Mire Cerara, koja se kasnije preimenovala u Stranku modernog centra (SMC). Radi se o strankama, koje predstavljaju političke start-upe. To su novoformirane stranke sa inovativnom idejom i po pravilu sa kratkoročno razrađenom strategijom u neizvjesnim okolnostima, što donosi visok izborni rezultat.......
 
4494
PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (6.dio) – Nihad Filipović
J.B. TITO ZA POČETNIKE - U petom nastavku serije tekstova na temu “Prepoznavanja bošnjaštva”, kroz vizuru identitetskog prepoznavanja posebnosti bošnjačkog naroda, ukazano je na neka pozitivna postignuća totalitarne komunističke vlasti, odnosno, kako se to paušalno označava u svakodnevnoj komunikaciji, Titove vlasti ili titoizma, koje smo kao takve imali u Jugoslaviji i Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, u period nakon Drugog svjetskog rata, pa do kraja 1980-tih i početka 1990-ih, kada se taj sistem, napušta, a jugoslavensko društvo pokušava transformaciju na tržišnu ekonomiju i demokratski pluralni politički sistem. Pomenuto je konačno priznanje narodne posebnosti bosanskim muslimanima 1970., pomenuto je vraćanje bosanskog teritorijalnog integriteta uništenog sporazumom Cvetković-Maček iz 1939., i kasnije uspostavom tz. Nezavisne Države Hrvatske, pomenuta je sekularizacija društva (bez koje nema elemenata građanskog u društvu), edukacija naroda (bez koje nema narastanja demokratske svijesti u društvu) i pomenuta je emancipacija žena (kao sine qua non tj. uvjet bez kojega ne ide, prirodna mjera emancipacije društva, nešto bez čega nema i nije moguće govoriti o društvu oslobođenom seksističke paradigme). Obzirom da je već konstatirano, kako je nesposobnost kritičke percepcije historije, ozbiljan društveni problem u Bosni, jer ta naša nespremnost da se suočimo sa nekim teškim i neprijatnim istinama o vremenu iza nas, sužava nam vidike u traženju rješenja za sasma novo vrijeme i odnose u vremenu koje gradimo danas; ...........
 
4493
PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (5. dio) - Nihad FILIPOVIĆ
KRITIČKA PERCEPCIJA HISTORIJE KAO UVJET DRŽAVOTVORNE SVIJESTI BOŠNJAKA
Vraćajući se ovdje na situaciju u kojoj su historijskim tokom bačeni bosanski muslimani nakon Drugog svjetskog rata, historijske istine radi, treba kazati: komunističke vlasti, službenim “pečetiranjem” procesa nacionaliziranja muslimana, 1971. godine čine presudan administrativni korak u ubrzanju tog procesa, gdje nakon tog čina, broj Muslimana drastično raste iz popisa u popis (znatno iznad stvarnog demografskog rasta). Taj potez komunističkih vlasti iz 1971. godine (makar i zakasnio i pod pogrešnom narodnom nominacijom), kod kolebljive, historijskim iskustvom i poukama zaplašene i oprezne muslimanske narodne mase, psihološki je, da tako kažem, deblokirao neke kolektivne strahove muslimana i ohrabrio ih da se slobodnije javno očituju kao poseban narod; to je naime značilo službeno (državno-administrativno) legitimiranja njihovog posebnog narodnog osjećaja, tako da nakon se 1971., Muslimani osjećaju komotnijim i slobodnijim javno legitimirati narodnu posebnost, i to se jasno uočava u rezultatima svih narednih popisa stanovništva u Jugoslaviji, odnosno Republici Bosni i Hercegovini.
Iz dole priloženog tabelarnog pregleda izjašnjavanja građana po popisima u RBiH nakon Drugog svjetskog rata, od prvog 1953. do posljednjeg 1991., (nakon čega slijedi rat 1992.-1995.), transparentno je uočljiv trend kretanja popisnih kategorija i radikalan rast Muslimana u ukupnoj broju stanovnika RBiH.....
 
4492


Uspješno okončan drugi dan Marša mira-Kotor Varoš
Danas je uspješno okončan drugi dan Marša mira – Tihi hod za veliku bol.
Današnja dionica je duga 30-ak kilometara od Bešpelja do Šapana uz rijeku Ugar, putem kojim je nekada prošla kolona na putu spasa prema slobodnoj teritoriji grada Travnika. Učesnici marša mira nekoliko puta su se zaustavljali na trasi puta i od ljudi koji su 1992. godine prošli tim putem saznali šta se dešavalo na tim mjestima. U mjestu Ugrić je proučen Jasin pred duše šehida Turan Namke, Berbić Emke i Bečilić Safeta, koji su iz zasjede srpske vojske ubijeni na ovom mjestu. Već nekoliko godina bošnjačke organizacije i udruženja  organiziraju  Marš mira  kao podsjećanje na napuštanje posljednje slobodne teritorije u Kotor Varošu, odnosno sela Večića, gdje su malobrojni i slabo naoružani mještani Večića i okolnih sela pružili herojski otpor daleko nadmoćnijem neprijatelju koji nije birao sredstva i načine da u potpunosti uništi i selo i sve što se u njemu nalazi. Nakon što je nastalo hrane i osnovnih životnih potrepština donesena je teška odluka da se napusti rodna gruda i krene na put pun neizvjesnosti, na tom putu preko 160 ljudi nije dočekalo da ugleda slobodnu teritoriju Travnika, jer su  ubijeni ili zarobljeni  u zasjedama srpske vojske, a nakon toga ukopani u masovne grobnice za kojima porodice još tragaju. Civilno stanovništvo je autobusima UNHCR-a uz raznorazna maltretiranja i pljačkanja deportovano do slobodne teritorije na Vlašiću.....
 

4491


BIHAĆKI STARAČKI DOM VILLA „ADRIANA“ - Zijad Bećirević
U BiH je sve veći broj ljudi trećeg doba, kojima u nekom od državnih ili privatnih staračkih domova treba mnogo više nego samo siguran krevet. To su više nego ozbiljno shvatili u ekskluzivnom bihaćkom domu Villa Adriana, u kojem smo nedavno posjetili svoje prijateljice, štićenike doma- Šemsu Bećirević i Muhibu Pezić. Populacija u BiH je sve starija, a time je sve veća potreba za smještaj starijih u domovima, koji trebaju siguran krevet za treće doba. Danas niko, pa ni Google, ne zna koliko ima staračkih domova u BiH, niti je to do nedavno koga zanimalo. Znalo se za državne staračke domove Sarajeva, Banja Luke, Tuzle,Travnika, Prijedora, Sanskog Mosta, Doboja, Trebinja... Privatnih nije bilo. Činjenica je da su smještajni kapaciteti za starije osobe u državnim domovima uglavnom popunjeni, i u njima se svakodnevno traži mjesto više, pa mnogi od njih uvode liste čekanja. Kao da stariji mogu i imaju vremena čekati.  Sve veći interes vlada za otvaranje privatnih domova za smještaj starijih, jer to postaje veoma unosan biznis. U takvim okolnostima se sve brže prevazilazi predrasuda po stereotipu da se u staračke domove smještaju samo oni koji  su napušteni i nemaju nikog svog. Privatni domovi su, u sve većem broju, zaista prijatna mjesta za boravak. Po mnogo čemu su luksuz i u njima se mjesto i krevet prodaju za dobre pare. Neki od njih su apartmanskog tipa različitih kapaciteta, a pored redovnih usluga pružaju usluge frizera, kozmetičara, pedikera, manikira, a posebna pažnja posvećuje se polupokretnim i nepokretnim osobama. Jedan od takvih luksuznih privatnih domova sa bogatom ponudom je Villa „Adriana“ u Bihaću.....
01.11.2017.

 


Pogledajte naše arhivirane stranice na serveru sa dosta interesantnog materijala.
 

 

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

Cijenjeni posjetioci, vulgarni tekstovi koji verbalno vrijeđaju: vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir. 
Također, nepotpisane reakcije ne uzimaju se u obzir, jer tako pišu samo ljudi bez savjesti i kukavice, a oni nas ne interesuju.
 
Vaše reakcije šaljite na email: info@orbus.one


Page Construction: 01/11/2016 - Last modified:01/12/2017