TOP
Glas dijaspore
BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA
BALKAN AREA







HAMDO ČAMO



ACTUA HOME PAGE





 



SPREČAVANJE PRISTUPA ZNANJU

KRŠENJE JE OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA I OBAVEZA -

Hamdo ČAMO



Zürich, 26.12.2017 - Sprečavanje pristupa znanju kršenje je osnovnih ljudskih prava[1] i obaveza Digitalne biblioteke za sve građane, jedno je od rješenja širenja obrazovanosti i borbe protiv nepismenosti. Odliv mozgova pravi problem nepremostivosti prenošenja znanja. Odnos prema obrazovanim kadrovima, kao i starijim generacijama jeste takav, da ih društvo bespoštedno odbacuje, što je rasipanje najvrijednijim društvenim resursima znanja uopće, uključujući iskustvena.



Kompjuterom do digitalnih sadržaja. Do potrebne knjige za nekoliko sekundi

Internetska mreža je davno došla u svaki kutak svijeta. Ne ali i digitalne biblioteke znanja od nacionalnog značaja na jednom mjestu sa pristupom za sve građane. Riječ je o sadržaju na maternjem jeziku od nacionalnog značaja i vrijednosti. Jedna od motiva je i pouka da „jednoj naciji više historija“ nije od koristi, već izaziva tenzije, nacionalizam, mržnju, razdor i međusobne razlike te da takva praksa vodi daljim zaoštravanjima i sukobima. Shodno koraku modernog vremena da svi imaju pravo da znaju čitati i pisati, pristup bi imali svi građani. Pored obaveze rada u sistemu obrazovanja, na svim nivoima, finansiralo bi se iz općinskog i državnog budžeta, s mogućnošću proširenja izvora finansiranja. Kako se čini da niko nema potrebe za tim ili smatra rješenjem „da svako ima svoju“ do koje, istini za volju, „zbog birokratskog ključa o pravu pristupa“ većina ne može doprijeti.

 Autorska prava samo na prvi pogled izgledaju kao nerješiv problem. Postavi li društvo pitanje kome (to) znanje služi, na „općoj ravni“, nailazi se na muk, usamljeni glas, o čemu „malo ko“ i vodi računa. „Malo ko“ je institucionalna, poznatija kao društvena obaveza.

Zbog nepismenosti u vlastitim redovima društvo ima problem. Nepismenost nije jedini, ali je ključni problem. Zbog tog problema i prevelikih razlika u nivoima znanja i spoznaja, dolazi do međusobnih nerazumijevanja i neshvatanja. Nepismenost je jedan od uzroka međusobnih sukoba“? Istina, sukobi se događaju među pismenima i obrazovanima, ali na drugom nivou. Sve ovo događa se u društvu u kojem je oko 20 posto stanovništva nepismeno, dok je broj polupismenih i daleko veći.

Mnoge biblioteke svode se na rad po ključu i pečatu od «ko plati čita» do «za internu upotrebu». Šta je „interna upotreba“ među nepismenima? Pravo na koje raspolažu pismeni? Pravo na koje raspolažu samo oni koji su platili školarinu, članarinu? Obzirom da su često nepismeni i nezaposleni, nemaju dakle primanja, time ne mogu ni platiti članarinu, te po automatizmu nemaju pristup znanju. U borbi društva protiv nepismenosti stavi li se pod lupu ta i takva "interna upotreba", čak i ona među ostalim služi „prenošenju znanja na sljedeće generacije“. Sa generacije na generaciju. Slijedeći tu logiku, ne odgaja li društvo nepismene s namjerom? Namjerno? Ciljano? Mada će tvrditi da to ne čini, ipak čini. Svako društvo je uređeno tako da se tačno zna ko je odgovoran za što, pa tako i za opismenjavanje.


Obrazovanje i sigurnost

Uskraćivanje, jednako kao i kršenje prava na obrazovanje, uništavaju sposobnost čovjeka da razvije vlastitu osobnost, održi i zaštiti sebe i svoju porodicu koja će na odgovarajući način naći korak zahtjevima vremena i sudjelovati u društvenom, političkom i privrednom životu. Na općoj društvenoj ravni uskraćivanje obrazovanja šteti ciljevima demokracije, društvenog razvoja i napretka, potom i međunarodnom miru i ljudskoj sigurnosti. Pravo pojedinca da pomoću obrazovanja i učenja za ljudska prava spozna koja ljudska prava mu/joj pripadaju, predstavlja vitalni doprinos ljudskoj sigurnosti. Putem obrazovanja i učenja o ljudskim pravima i humanitarnom pravu mogu se spriječiti i regulisati kršenja ljudskih prava i oružani sukobi te olakšati uspjeh i obnovu društva nakon sukoba.


E-biblioteke, knjige, datoteke

Šta su, čemu i kome služe biblioteke, općenito? Napomena: govorimo o društvu koje ima problema sa opismenjavanjem? Ne govorimo o naprednom, „kultivisanom“ u kojem tako (bogomdano?!) društvo može sebi da dozvoli tražiti «naknadu» korištenja slova, riječi, pisanog materijala uopće. Interes i ljubav prema čitanju poseban je dio kulture kao i vođenje razgovora, u kojem se poseban akcenat baca na međusobno uvažavanje.

Javna politika i intelektualna elita na problem "seobe rada i radnika" ne poduzima ništa. Ako pak gleda, gleda sa satirom, podsmjehom, sporadično naslonjena u poslaničkim klupama ili naslonjena na kant katedre ne smatrajući odliv mozgova zadnjih decenija, uostalom i produkta vlastite muke i rada, nekim velikim problemom, koji će jednom pokucati na vrata. Koliko će tada biti od pomoći što će jedni reći "mi smo govorili", drugi "mi smo mislili", a treći će ostati nijemi. Mi (neki) nismo narod od 80 miliona stanovnika, a tako se ponašamo kao da jesmo. Svi naši kapaciteti, pa tako i kapaciteti znanja su ograničeni i zahtijevaju hitne pomake. Brzinu reakcije za razliku od društava koja sebi mogu da priušte vrijeme odmora i čekanja. Nepismenost danas možda nije interesantna tema, medijima, institucijama i ustanovama, ali će biti. Uskoro.


Referenca

[1] ”… Odgoj i obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jačati poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda...” ČLANAK 26. (2), OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA



This Page is Published on December 26, 2017 in the Web Magazine „ORBUS.ONE“


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.one
Page Construction: 26.12.2017 - Last modified:26.12.2017.
BALKAN AREA





ACTUA HOME PAGE